Zagrebačka banka obično među prvima izlazi s godišnjim poslovnim rezultatima. Prema izvješćima za 2022. objavljenim u petak, banka je ostvarila 1,79 milijardi kuna neto dobiti ili 10-ak posto manje nego 2021. s iskazane dvije milijarde kuna.

Iz Zabe su već najavili i će se za glavnu skupštinu početkom travnja predložiti dvostruko veću dividendu nego lani. Isplatit će se čak 1,69 eura po dionici (0,74 iz lanjske dobiti i 0,95 eura iz prijašnjih godina), dok je lani dioničarima isplaćeno 6,25 kuna, tj. 0,83 eura.

To znači da će se ukupno za dividende izdvojiti više od 541 milijun eura (4,08 milijarde kuna), što je najveća isplata ikad, s tim da je predviđena u dva dijela. Ona iz lanjske dobiti isplatit će se u svibnju, a ostatak u listopadu.

Kvači samo najveće
Glavnina, više od 520 milijuna eura, otići će UniCreditu koji drži 96,2 posto dionica, a preostalih 20-ak milijuna eura rasporedit će se ostalim dioničarima među kojima najveće pozicije drže mirovinski fondovi te bivši članovi Uprave.

No, osim isplate rekordne dividende, izvješće Zabe ovaj je put zanimljivo i u svjetlu poreza na izvanrednu dobit. Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je procijenila da bi slijedom bruto zarada financijska obveza banaka na ime redovnog poreza na dobit mogla biti nešto veća od 150 milijuna eura, a po osnovi tog jednokratnog nameta dodatnih 25 milijuna eura.

No, namet će obuhvatiti samo manji broj od ukupno osam većih banaka koje udovoljavaju kriteriju visine prihoda (više od 300 milijuna kuna). Kako navode u HNB-u, banke su lani ostvarile bruto dobit približno na razini prethodne godine.

U prva tri kvartala, doduše, ona je bila oko 25 posto veća (pet naspram četiri milijarde kuna), ali u zadnjem kvartalu je ispala manja, što se dijelom zacijelom može objasniti i Vladinom odlukom o tom ekstra porezu. Ukratko, za one s prihodima iznad 300 milijuna kuna, kojima je lanjska bruto zarada bila 20 posto veća od prethodnog četverogodišnjeg prosjeka, jednokratno se obračunava porez od 33 posto.

Najveća banka očito je među obveznicima tog poreza, iako je i kod nje zadnji kvartal ispao osjetno slabiji. Na gotovo 170 milijuna kuna manju dobit prije oporezivanja u 2022. (2,12 prema 2,29 milijardi kuna u prethodnoj godini) stavka poreza na dobit veća je za 50-ak milijuna kuna (331 prema 282 milijuna).

Prema grubim izračunima, Zabin prosjek bruto zarada 2018.-2021. bio je nešto manji od 1,6 milijardi kuna. Proizlazi da joj je osnovica za obračun dodatnog poreza višak bruto zarade povrh 1,9 milijardi. To konkretno znači da je “ekstra” oporezivanju podložno oko 215 milijuna kuna, pa “ceh” na ime tog poreza ispada 70-ak milijuna kuna ili oko 9,4 milijuna eura.

Sistemski bezbolno
Dodatna oporezivanja dobiti uslijed energetske krize uvele su mnoge zemlje EU-a, ali većinom za energetske kompanije. Mađarska i Češka zahvatile su i financijske institucije, a Hrvatska i Poljska sva velika poduzeća plus banke. U osvrtu na utjecaj poreza na izvanrednu dobit na banke HNB navodi da je procijenjeni iznos relativno nizak u odnosu na neto zarade zahvaćenih banaka.

Mogao bi im smanjiti povrat na kapital za oko 1 postotni bod, ali povrati će im i dalje će biti viši nego kod ostalih banaka, kažu. Utjecaj na financijsku stabilnost procjenjuju zanemarivim, a “vrlo ograničenim” smatraju i eventualni utjecaj (mimo onih zbog pooštravanja monetarne politike) na dostupnost i trošak kredita. Što o svemu misle banke, iz HUB-a nismo uspjeli dobiti komentar.