Većina burzovno listanih kompanija već je održala glavne skupštine, a one čiji su dioničari izglasali odluke o isplati dividende mahom su ih već i isplatile. Kod mnogih su ove godine bile i izdašnije nego prije.

Nekoliko skupština koje su tek u najavi, pak, zanimljivo je jer su za njih već stigli protuprijedlozi dioničara koji traže isplate većih dividendi. Više od onoga što su uprave društava uz suglasnost NO-a predložile za skore skupštine zatražila je nekolicina dioničara Čakovečkih mlinova i Atlantske plovidbe (skupštine sazvane za kraj kolovoza), a krajem prošlog tjedna i zadarskoga Turisthotela.

U svim slučajevima zahtjevi se pozivaju na strategiju dividende s obzirom na inflaciju i snažne “keš pozicije” odnosno velike iznose (neto) kratkotrajne financijske imovine. U uvjetima dvoznamenkaste inflacije aktivistički raspoloženi dioničari očito su i osjetljiviji na “sjedenje” na kešu. Osim što financijska imovina realno gubi na vrijednosti, smatraju da veće isplate dividendi ne ugrožavaju ni stabilnost poslovanja ni investicijske planove.

I profesionalni investitori često ističu da su kapitalna odnosno struktura izvora financiranja uvijek bitne, a u vrijeme visoke inflacije naročito. No, u odlučivanju o isplatama dividendi sudbina protuprijedloga ovisi o brojčanoj premoći ili raspršenosti glasova, pa je npr. u Čakovečkim mlinovima lani prošao protuprijednog duplo veće dividende, a ovog proljeća inicijativa malih dioničara Pevexa za isplatom umjesto zadržavanja cjelokupne dobiti nije.

Najsvježiji primjer zahtjeva dioničara za većim isplatama odnosi se na Turisthotel. Njegova je Uprava za skupštinu 12. rujna predložila isplatu 90 kuna po dionici. Ukupno to znači 32,7 milijuna, što predstavlja 42 posto od 77,8 milijuna kuna lani ostvarene neto dobiti, s tim da je iz zarada prijašnjih godina akumulirano 218 milijuna kuna zadržane dobiti.

Jedan od lokalnih malih dioničara zadarske kompanije, Krste Čveljo, izašao je s protuprijedlogom 300 kuna dividende, i to 180 kuna po dionici iz lanjske dobiti “plus” 120 kuna kao izvanredna dividenda iz otprije zadržanih dobiti.

Uz 289 milijuna kuna novca u banci i blagajni te financijsku imovinu uloženu u vrijednosne papire, dane zajmove i depozite kompanija je, podsjeća, na kraju prošle godine imala nešto manje od 450 milijuna kuna kratkotrajne financijske imovine, što po dionici ispada gotovo 1233 kune.

Umanjeno za obveze proizlazi da je neto financijska imovina 246 milijuna kuna ili 676 kuna po dionici, računica je kojom podupire svoj protuprijedlog.

Konzervativan i rezerviran pristup investiranju doveo je društvo i njegove vlasnike do toga da smo na putu da nam inflacija (ostane li oko 10%) realno umanji vrijednost financijske imovine za više od 45 milijuna”, podsjeća Čveljo dodajući da i u slučaju ulaska u ozbiljniji investicijski ciklus društvo ima prostora za ulaganja, kako vlastitim sredstvima tako kreditnom sposobnošću.

Umjesto predložene dividende koja implicira danas mršavih nešto više od 2 posto dividendnog prinosa, u okolnostima visoke inflacije primjerenijim smatra svoj prijedlog koji bi značio nešto više od 7% prinosa. Već krajem kolovoza testirat će se slični protuprijedlozi iz redova manjinskih dioničara Atlantske plovidbe i Čakovečkih mlinova.

U slučaju Čakovečkih mlinova, koji je za 2021. iskazao 13,6 milijuna kuna dobiti, sa zahtjevom za isplatu znatno više od za skupštinu predloženih 1,50 kuna po dionici (ukupno 15,4 milijuna) kuna izašli su menadžeri PBZ-CO obveznih mirovinskih fondova u čijim je portfeljima blizu 17 posto dionica. No, i iz AZ fondova, koji zajedno drže i veći blok dionica, obznanili da će podržati taj prijedlog.

Nasuprot prijedlogu Uprave, PBZ-CO je za glasanje nominirao prijedlog dividende od 5 kuna po dionici odnosno ukupno 51,4 milijuna, i to iz kumulirane zadržane dobiti prethodnih godina.

I Čakovečka kompanija ima odeblje pozicije lako unovčive financijske imovine; novac depoziti i ostala kratkotrajna financijska imovina krajem 2021. iznosila je gotovo 180 milijuna kuna ili 17,40 kuna po dionici, što znači da izvorni prijedlog dividende implicira isplatu manje od deset posto tih sredstava.

Istodobno, predložena dividenda prema cijeni dionica dan uoči najave skupštine i pratećih odluka implicira dividendni prinos manji od dva posto. Sve u svemu, osim inflacije, na dividendnu politiku Čakovečkih mlinova pogled se donekle očito promijenio i s obzirom na to da od donošenja strategije koja je uključivala i akvizicije u trgovačkom segmentu biznisa u proteklim godinama nije realizirano ni jedno preuzimanje.

No, dok u PBZ-CO-u nisu smatrali potrebnim dodatno pojašnjavati svoj zahtjev, svoj je protuprijedlog za skupštinu Atlantske plovidbe Bojan Baretić, mali dioničar iz Rijeke, potkrijepio opsežnim obrazloženjima.

Uz ostalo, i usporedbom dividendnih prinosa koje su u inflatornom okruženju i stanju brodarskog tržišta dioničarima ove godine osigurali inozemni “parnjaci” iz brodarskog biznisa. Ukratko, iz pregleda za njih desetak proizlazi da su njihovi dividendni prinosi u prosjeku oko 11 posto, dok prijedlog dividende Atlantske od 20 kuna po dionici (ukupno 27,6 milijuna dividende) prema cijeni dionice uoči te objave nosi prinos od oko 4,5 posto.

Uz protuprijedlog kojim se traži 60 kuna dividende po dionici (ili ukupno gotovo 83 milijuna) prinos za dioničare ATPL bio bi znatno bliže međunarodnom prosjeku, tj. nešto iznad njega, ističe Baretić. “Vozarine su na zadovoljavajuće visokim razinama i svi makroekonomski pokazatelji upućuju da će se to nastaviti barem dvije do tri godine”, navodi u obrazloženju.

Uz lani ostvarenih čak 878 milijuna kuna dobiti, Atlantska kao društvo raspolaže s više nego dovoljnom razinom visoko likvidnih sredstava (krajem 2021. više od 125, a sredinom godine 214 milijuna), a ukupan dug iz kvartala u kvartal se smanjuje pa Baretić smatra da postojeća razina zaduženosti ne predstavlja nikakav problem. Ostaje vidjeti kako će se ti argumenti vrednovati na skupštinskom glasanju