Novi trgovinski tjedan na Zagrebačkoj burzi počeo je novim potonućem cijene dionica Dalekovoda uz novi milijunski dnevni promet.

Na objavu da model financijskog restrukturiranja s kojim se krajem idućeg mjeseca ide pred dioničare podrazumijeva dokapitalizaciju uz prethodno smanjenje temeljnog kapitala spajanjem 100 postojećih dionica u jednu, u petak se cijena dionice strmoglavila gotovo 60 posto, sa 5,80 na 2,37 kuna, ali to se pokazalo samo početkom ponora.

U odnosu na zaključnu prošlotjednu cijena je jučer dodatno pala, i to za trećinu, na 1,58 kuna. Kumulativni pad u odnosu na vrijednost neposredno prije objave spomenutog modela tako je dosegnuo 73 posto. Kalkulacije burzovnih aktera i dalje, dakle, nisu tek preslika predložene formule spajanja 100:1. Dio ulagača u te dionice priču očito ne uzima zdravo za gotovo.

Koja je alternativa?

Činjenica je da se u ovom trenutku radi o prijedlogu odluke koju dioničari na čelu s tvrtkom Konsolidator kao sadašnjim većinskim dioničarom tek moraju potvrditi na skupštini. No, pitanje je kakvi su izgledi za drukčiji ishod glasanja, odnosno koja je alternativa.

S jedne strane, model dokapitalizacije koji su zajednički ponudili Končar Elektroindustrija i tvrtka Construction Line Ltd. registrirana na Malti jedina je konkretna ponuda koja je trenutno na stolu. S druge strane, uza sva poboljšanja operativnog poslovanja tijekom proteklih nekoliko godina Dalekovod i dalje ima velik pritisak dospjelih obveza čije aktiviranje ga potencijalno gura u stečaj.

Prema posljednjem dostupnom izvješću Uprave, na kraju prvog kvartala društvo i Grupa s osnove kamata i glavnice senior duga iz predstečajne nagodbe imaju gotovo 57 milijuna kuna dospjelih i nereguliranih obveza prema financijskim vjerovnicima. U kvartalnom izvješću navodi se i da “tijekom 2021. Grupa ima i značajna buduća dospijeća s osnove financijskog duga u iznosu od oko 135 milijuna kuna”.

U objašnjenju prijedloga skupštinske odluke, pak, ističe se da su ukupni preneseni gubici iz ranijih razdoblja krajem 2020. iznosili 398 milijuna, a iznos raspoloživih rezervi za njihovo pokriće je nešto manji od 130 milijuna.

Kako stvari stoje, dioničari će glasati o modelu koji podrazumijeva prvo smanjenje temeljnog kapitala s 247 na 2,47 milijuna kuna te potom povećanje kapitala za najmanje 150, a najviše za 410 milijuna. Dokapitalizacija je predviđena po cijeni od 10 kuna kroz dva odnosno (najviše) tri kruga upisa. Donji prag sudjelovanja utvrđen je na visokih deset milijuna kuna, čime su mali ulagatelji zapravo isključeni.

Domaći tandem

Dio objašnjenja za distribuciju samo tzv. kvalificiranim ulagateljima je u namjeri da se povećanje kapitala provede bez obveze izrade i objave prospekta. Uz uplate u novcu, predviđeni su i ulozi unosom prava tj. tražbina. Tako je za dionice neupisane u prva dva kruga predviđen treći, rezerviran za upis dionica kroz pretvaranje 150 milijuna kuna tražbina Construction Line Ltd. sa sjedištem na Malti.

Riječ je o tvrtki koja je, prema podacima tamošnjeg registra poslovnih subjekata, vlasnički povezana s ENNA Grupom i PPD-om Pavla Vujnovca (kao vlasnički i upravljački uključene osobe navode se Damir Spudić, Sanja Burić i Josip Jurčević).

Uprava Dalekovoda na čelu s Tomislavom Rosandićem računa da će se prikupljanjem kapitala postići potrebna kapitaliziranost društva te zatvoriti obveze prema vjerovnicima po tražbinama utvrđenim u predstečajnoj nagodbi.

O predloženom planu dokapitalizacije u poslovnim se krugovima spekulira već mjesecima, s tim da priča uključuje i sudjelovanje mirovinskih fondova. U svakom slučaju, skupštinski ishod mnogi smatraju prilično izvjesnim iako u pozivu stoji i odredba da je Uprava društva ovlaštena u bilo kojem trenutku donijeti i odluku o obustavi postupka.

Ishod glasanja ponajprije je u rukama Konsolidatora koji drži 60,7 posto dionica. On je pak u stopostotnom vlasništvu javno-privatnog fonda za gospodarsku suradnju Inspirio FGS. Taj je fond u dobroj mjeri upravo radi rješavanja (posrednog) vlasništva u Dalekovodu zatražio i ishodio pola godine produljenja trajanja povrh zakonom predviđenog osnovnog roka koji je istekao u veljači.

Polovicu kapitala fondu osigurao je HBOR kao ulagatelj koji u njemu predstavlja “javnu komponentu”.

Što misle u HBOR-u?

Iako su među ulagačima tog FGS-a i mirovinski fondovi te bivši Agrokor (Fortenova), mnogi drže da bi u vezi sa skupštinom Dalekovoda ključan mogao biti stav državnog HBOR-a.

Mirovinski fondovi su osim te neizravne izloženosti Dalekovodu u njemu prisutni i izravno, ponajprije slijedom dokapitalizacije u ranoj fazi financijskog restrukturiranja u okviru PSN-a. Kao i ostalim postojećim dioničarima, prema predloženom modelu smanjenja kapitala prije dokapa vrijednost dionica im se praktično svodi na nulu.

U svemu ostalom pozicije im nisu usporedive s ostalima. Malim ulagačima, čini se, ostaje tek negodovanje zbog po njihovu mišljenju pretjeranog omjera spajanja dionica “sto za jednu” koji previše ide na ruku novim dioničarima. Što, kažu, ne bi bilo prvi put.

A koliko god se Dalekovod pokazao zlosretnim ulaganjem za mirovinske fondove, oni su istodobno i dioničari Končara, pa bi s te strane u perspektivi mogli posredno kompenzirati dio izgubljenog. Usto, u prilici su da upisom novih dionica ostanu značajni dioničari Dalekovoda, financijski restrukturiranog.

Upravo na tom tragu su i spekulacije financijaša. Prema njima, računa se da bi otprilike 150 milijuna kuna upisa moglo doći iz njihovih redova, a u konačnici bi Dalekovod dobio tri približno podjednaka nova dioničarska bloka.

Iz perspektive malih ulagača sve trenutno vodi prema još jednoj obeshrabrujućoj epizodi domaćeg tržišta. Istodobno bi predloženi model za Končar, primjerice, mogao značiti važan razvojni iskorak. Ali prvo treba pričekati skupštinu Dalekovoda.