Europske dionice zabilježile su rast, a prinosi na obveznice eurozone pali su nakon što je nova grčka vlada odustala od zahtjeva za otpisom duga, predloživši europskim partnerima zamjenu postojećeg duga obveznicama čija bi se otplata vezivala za budući gospodarski rast Grčke.
"Poznato je svima da Grčka ne može vratiti svoj dug, a da je jednako nemoguće otpisati joj dug zbog straha Bruxellesa da isto ne zatraže druge države pa bi se ovo moglo nazvati kompromisom. Doduše, pitanje je koliki bi bio interes ulagača za ovakve obveznice koje ipak znače određeni rizik", kaže Zdeslav Šantić, makroekonomski analitičar Societe Generale – Splitske banke. Grčki ministar financija Yanis Varoufakis izjavio je nakon sastanka s ulagačima u Londonu da će vlada nastojati poštedjeti privatne imatelje obveznica od gubitaka. Vrijedi zabilježiti detalj da je sastanak u Londonu iz jednog društvenog kluba premješten u drugu zgradu jer Varoufakis nije htio nositi kravatu.
315mlrd.
eura iznosi grčki inozemni dug
Pojedini analitičari i predstavnici privatnih fondova pozdravili su pomirljivi ton ministra financija u vezi grčkog duga. Značajno je pao i prinos grčkih 10-godišnjih obveznica, zabilježivši najveći dnevni pad otkako je grčki dug restrukturiran 2012. godine. Reuters prenosi neimenovane izvore koji su rekli da je grčka vlada obećala reforme. Šantić kaže da je to uvjet europskih dužnosnika i vjerovnika. "Bitno je da se Grčka ne oslanja samo na turizam, nego da jača izvozno orijentirane sektore", kaže Šantić.
Varoufakis prijedlog o zamjeni duga još uvijek nije raspravio s dužnosnicima Europske unije i Europske centralne banke, a glavni otpor mogao bi doći iz Njemačke koja se protivi bilo kakvom omekšavanju zahtjeva prema Ateni. Kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak je ponovila podršku Trojci sastavljenu od predstavnika MMF-a, EK-a, i ECB-a s kojom Grčka više ne želi surađivati oduzimajući joj demokratski legitimitet s čime se, uostalom, složio Europski parlament i nezavisni pravni savjetnik Europskog suda pravde.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.IZNENADNI UDAR NA TSIPRASA Grčka pred slomom zbog neočekivane odluke ECB-a
Vaš link …[/url]
Imperija (Draghi) uzvraca udarac [emo_vrtimise]
“Poslovni dnevnik” opet lupa bedastoće
Gledajući ovaj naslov čovjek se pita da li novinari “Poslovnog dnevnika” ikada bace oko na inozemne poslovne medije? Ovo pitam jer ovaj naslov nije dostojan komentiranja.
Inače, Pero7, u odjelima njemačkog ministarstva financija je prije par godina kružila fotokopija jedne stranice Meyersovog leksikona iz 1923 godine (nije greška, 1923) o teškoćama Grčke da svoj budžet dovede pod kontrolu i pokušajima da ga uravnoteži.
Velika je šteta da u Hrvatskoj ekonomija nikog ne zanima (jedan od važnih razloga zašto Hrvatska nema tržišnu ekonomiju) pa se ne objavljuju niti vijesti koje se Hrvatske – iako indirektno – itekako tiču. Tako je nedavno Viktor Orban kod njenog posjeta Madžarskoj zahvalio Angeli Merkel za njemačke investicije u Madžarsku riječima “Danke Deutschland” (da li Vas to na nešt podsjeća?) a Angela Merkel je istakla da odnosi Njemačke i Madžarske, unatoč njemačkim žestokim kritika Viktora Orbana ostaju prijateljski.
Nestle – ona švicarska kompanija koja ima ukupan prihod veći od BDP-a Slovačke -odnedavno ima negativan prinos na korporacijske obveznice. Dakle posjedovanje Nestleovih korporativnih obveznica se sada plaća, umjeto da se ubire prihod. Švicarska ima puno takvih kompanije pa nije čuda da je “švicarac” toliko jak.
Ono što je meni (i mnogim drugima) čudno jest da se netko u Istočnoj Evropi usuđuje uzeti kredit u “švicarcimaa”.
Baš šteta da ekonomija kod nas nikoga ne zanima jer nema ničeg zanimljivijeg i napetijeg od ekonomije!
Grci su u takvim problemima već 200 godina !
Zato i postoji uzrečica : Dužan kao Grčka !
Ako je uopće poznato da su Grci već 200 godina u financijskim problemima zašto su im Kolonizatori dali kredite ?
Pa dali su im kredite zato što su Grci kupovali od njih , s tim kreditima njihovu robu , zapošljavali njihove radnike i jačali njihovo gospodarstvo .
Za uzvrat su im Kolonizatori svake godine obračunavali sve više kamata na kamatu na kamatu…..
Isto što Kolonizatori rade nama u Hrvatskoj , kupili su za siće skoro sve banke , uništili svu trgovinu , i osudili nas da uvozimo njihovu robu i jačamo njihovo gospodarstvo .
Ulaskom u EU dostupno nam je tržište od 500 miliona ?
Koje tržište ?
Pa naš Agrokor jedva jedvice je ušao u Sloveniju .
Uključite se u raspravu