Približavanjem kraju godine investitori polako mogu početi podvlačiti crtu i zbrajati ostvarene rezultate. Godina koja je bila vrlo zahtjevna i volatilna donijela nam je rat, ekstremno visoku inflaciju, energetsku krizu, korekciju na tržištima i bojazan od recesije.
Većim dijelom godine dominirala je strah da će središnje banke (FED, ECB) podići kamatne stope previsoko te na taj način ohladiti ekonomije što je uzrokovalo masovne rasprodaje na dioničkim tržištima u više navrata. Kraj godine donio je naznake oporavka dioničkih tržišta te je rast indeksa u studenom uglavnom bio izraženiji na tržištima u razvoju nego na razvijenim tržištima.
Najvažnija mjera
Rast i optimizam kod ulagača donijela su nagađanja kako je inflacija u Americi došla do svoga vrhunca te da će doći do usporavanja tempa podizanja kamatnih stopa od strane FED-a. Inflacija mjerena kroz CPI indeks u Americi u studenom je porasla za 7,7% u odnosu na isti period prošle godine. Glavne komponente indeksa, poput hrane i energije, rasle su sporijim tempom i bilježe blagi pad s najviših razina u zadnjih nekoliko desetljeća.
Industrijska proizvodnja mjerena PMI indeksom koji prati poslovnu aktivnost zabilježila je usporavanje, dok su podaci o zaposlenosti i dalje vrlo snažni. Američka ekonomija dodala je u studenom 263.000 novih radnih mjesta što je više od predviđanja, ali je ipak usporavanje u odnosu na listopad.
Naime, mjera zaposlenosti jedan je od glavnih indikatora koje investitori uzimaju jer što je zaposlenost snažnija, veća je vjerojatnost da će i potražnja za robama i inflacija ostati visoka što sugerira daljnje podizanje kamatnih stopa. Slična događanja i očekivanja odvijala su se i u europodručju gdje je inflacija u studenom usporila na 10% na godišnjoj razini u usporedbi s listopadom kada je iznosila 10,6%.
Nakon pozitivnih signala u studenom, sredina prosinca donijela je očekivano povećanje kamatnih stopa od strane FED-a za 0,5% koje se kreću u rasponu od 4,25-4,50%. Uz najavu povećanja kamatne stope FED je indicirao kako će kamatne stope ostati visoke i kroz 2023. bez naznaka spuštanja do 2024.
Samo dan nakon FED-a i ECB je po četvrti put ove godine podigao kamatnu stopu za 0,5% na 2,5%. Iako je bilo očekivano daljnje povećanje kamatnih stopa, tržišta kao da nisu očekivala odlučnost i najave središnjih banaka oko nastavka dinamike podizanja stopa u 2023. tako da su glavni dionički indeksi zabilježili rasprodaje i pad vrijednosti.
Blaži minusi u Europi
Američki dionički indeksi u kratkom periodu izgubili su na vrijednosti od 5 do 7%. Nasdaq je izgubio najviše, gotovo 7%, industrijski Dow Jones 4%, a S&P 5,5%. Na razini cijele godine najviše je pretrpio tehnološki Nasdaq s padom vrijednosti od 32%, dok su Dow Jones i S&P izgubili 9,8% odnosno 12,7%.
Europski indeksi gdje su znatno manje zastupljene tehnološke brzorastuće kompanije zabilježili su nešto manje gubitke na vrijednosti. Od početka godine DAX je izgubio 12,4%, francuski CAC 9,8%, dok je britanski FTSE ostao gotovo nepromijenjen s gubitkom vrijednosti od 0,6%.
* Brokeri InterCapitala
