Nakon odlične 2021. koja je donijela nastavak rasta vodećih inozemnih dioničkih tržišta, ali i povratak indeksa Zagrebačke burze na razine prije izbijanja pandemije, procjene za 2022. uglavnom su oslikane optimističnim tonovima.
Kako stoji u nedavno objavljenim Kvartalnim analizama Raiffeisen banke, unatoč porastu volatilnosti analitičari te banke ostaju optimistični u pogledu izgleda za dionička tržišta u nadolazećem razdoblju te prognoziraju pozitivnu izvedbu vodećih dioničkih indeksa s obje strane Atlantika u posljednjem tromjesečju. Što se tiče srednje i istočne Europe, regije u koju pripada i naše tržište, tamošnji dionički indeksi također bilježe pozitivna kretanja, a predvodnici rasta u trećem tromjesečju bili su češki PX i austrijski ATX indeks.
Iako je domaći CROBEX od srpnja do kraja rujna ojačao manje od jedan posto, za ovu godinu bilježi rast od lijepih 15,7 posto.
“Kao i za inozemna tržišta, optimistični smo oko kretanja CROBEX-a do kraja 2021., ali i u 2022. godini. Tome u prilog idu pozitivna makroekonomska očekivanja, primjetan rast aktivnosti investitora te dobri poslovni rezultati kompanija u prvih devet mjeseci ove godine”, ističu analitičari RBA. Kako dodaju, rezultat je to, osim niske baze, vrlo dobre turističke sezone što se, osim na same turističke kompanije, reflektira i na poslovanje cjelokupnog uslužnog te povezanih sektora, ponajprije prehrambenog.
“Očekujemo i nastavak dobrih rezultata kompanija ICT sektora, s obzirom da je HAKOM u kolovozu proveo aukciju radiofrekvencijskog spektra za mobilnu 5G mrežu te stoga slijede investicije u izgradnju mreže”, smatraju u RBA.
Ono što posebno veseli jest održanje trenda povećane likvidnosti domaćeg dioničkog tržišta zbog povećanog interesa, kako ulagača tako i kompanija koje traže kapital. Prema podacima za prvih devet mjeseci, na Zagrebačkoj je burzi ostvaren ukupni promet od 1,8 milijardi kuna. Doduše, to je primjetno manje od 2,4 milijarde kuna u istom lanjskom razdoblju koje je obilježio veliki skok promet u veljači i ožujku uslijed panične rasprodaje zbog pojave koronavirusa.
Na domaćem terenu
Trgovanje na Zagrebačkoj burzi u 2021. obilježili su “normalniji” motivi za ulaganje, poput povećanog zanimanja za dionicu Podravke nakon objave da Mesna industrija Braća Pivac povećava udjel u koprivničkoj prehrambenoj kompaniji. Uz dobre Podravkine poslovne rezultate, to je dovelo i do skoka vrijednosti njezine dionice koja je kraj 2020. godine dočekala na 485 kuna, a sredinom studenog dosegle su cijenu od 638 kuna što je 31,5 posto više.
K tome, iako je u posljednje dvije godine Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila desetak prospekata uvrštenja dionica na burzu, godina na izmaku svakako će ostati upamćena po početnoj ponudi dionica (IPO) Spana, prvog pravog tehnološkog uvrštenja na Zagrebačkoj burzi. Span je tržištu ponudio 29,5 posto udjela u kompaniji, a u IPO-u je prikupio 101 milijun kuna.
U vezi IPO-a Spana posebno valja naglasiti odaziv malih ulagača gdje od 1000 novih dioničara te kompanije čak 75 posto dolazi iz redova malih investitora. Svakako je vidljiva veća živost na tržištu kapitala i očekujemo nastavak tog trenda, komentirao je Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze.
“Za optimalno funkcioniranje tržišta potrebni su svi profili ulagatelja, međutim, vjerujemo da bi mali ulagatelji mogli biti značajan faktor u dolazećem razdoblju. Već godinama svjedočimo da štednja građana doseže rekordne razine. Kapitala ima, ali treba ga mobilizirati. Aktivnosti na tržištu kao što su nova izdanja poput nedavnog uvrštenja dionica Spana, ili novi proizvodi poput ETF-ova pokazuju da interesa ulagatelja ima kada je investicijska priča ‘pogođena’ za širi krug ulagatelja”, navodi Gračan.
Prema njegovim riječima, na ZSE-u definitivno vide pojačanu aktivnost vezanu uz uvrštenja i dokapitalizacije, od već realiziranih procesa do interesa kompanija koje razmišljaju o daljnjim koracima. “To je donekle i očekivano s obzirom na to da se u krizi kompanije više okreću tržištima kapitala. Sigurni smo da će u sljedećoj godini taj interes biti još izraženiji“, smatra Gračan.
Kada je riječ o domaćem tržištu kapitala, nezaobilazna je i priča o Funderbeamu, platformi za financiranje mladih brzorastućih tvrtki, prvenstveno iz tehnološkog sektora. Kroz tu platformu u posljednje tri godine već je desetak startupa došlo do kapitala, poput Includea, ali je pandemijska 2020. donijela zastoj. Ove su se godine stvari opet pokrenule, pa je MobilityONE isfinanciran i iznad planiranih 200.000 eura, a kampanju je pokrenuo i Miret koji se bavi održivom proizvodnjom obuće. Najave za 2022. još su optimističnije, naime sprema se desetak kampanja. Tomislav Gračan vjeruje da na domaćem tržištu ima prostora za tehnološke kompanije.
“Partnerstvom s Funderbeamom upravo smo htjeli mladim, perspektivnim kompanijama olakšati potragu za kapitalom i na neki ih način zadržati na domaćem terenu. Ideja je da nastave stvarati dodanu vrijednost u okruženju u kojem su nastale, a da sazrijevanjem svoje daljnje potrebe za financiranjem zadovolje ponovno na hrvatskom tržištu.
Želimo biti mjesto prikupljanja kapitala za kompanije u svim fazama razvoja: za startupe imamo Funderbeam SEE, kompaniju u kojoj smo suvlasnici s partnerima iz Estonije i putem koje smo već odradili velik broj uspješnih kampanja koje su mladim kompanijama omogućile pristup kapitalu, a Progress tržište namijenjeno je malim i srednjim poduzećima i jedno je od prvih EU registriranih tržišta te vrste”, naglašava Gračan.
“Sve su to koraci koji vode do uređenog tržišta, čime smo kreirali sustav kojem je cilj zadržati kompanije u Hrvatskoj te doprinijeti njihovom razvoju, a time i ekonomiji u cjelini. Ovakvim konceptom pružamo jedinstven primjer u regiji, pa i šire”, tvrdi Gračan. Na pitanje očekuje li da će se neka od uspješnih priča s Funderbeama kroz nekoliko godina pojaviti i na Zagrebačkoj burzi, Tomislav Gračan kaže kako je sazrijevanje kompanije proces koji nije niti brz niti jednostavan, ali postavljeni su dobri temelji na kojima zajedno s kompanijama mogu raditi uspješne investicijske projekte.
Što se tiče inozemnih tržišta, tijekom ove godine – do sredine studenog – američki S&P 500 skočio je gotovo 25 posto, tehnološki Nasdaq nešto nižih 23 posto koliko i europski STOXX 50. S druge strane, u Aziji malo pesimističnija situacija. Japanski Nikkei ove je godine ojačao relativno skromnih 7,9 posto dok je indeks burzi u Šangaju i Shenzenu u padu od 6 posto.
Ništa od reprize?
Analitičari RBA smatraju da je izgledno da se povijesno visoke ovogodišnje stope rasta ostvarene zarade po dionici kompanija, a koje su odraz i baznog učinka, neće ponoviti tijekom sljedeće godine.
“Unatoč tome, očekujemo solidan rast zarada američkih i europskih kompanija koji bi u 2022. trebao ostati iznad povijesnog prosjeka ostvarenog u petogodišnjem razdoblju prije izbijanja pandemije COVID-19. Istovremeno u kratkom roku ne očekujemo nepovoljan utjecaj na dionička tržišta s osnove zaokreta u monetarnoj politici Feda i postupnog smanjenja mjesečnog volumena otkupa vrijednosnica.
Međutim, investitori ne bi smjeli zanemariti činjenicu da se SAD približava normalizaciji monetarne politike te trenutno postoji značajna mogućnost da će se Fed odlučiti za prvo podizanje referentnog kamatnjaka već krajem 2022. ili početkom 2023. godine“, stoji u analizi koju potpisuju Ana Turudić i Silvija Kranjec. Dodatno očekuju da će tržišta biti podržana programima otkupa vlastitih dionica i to prije svega s druge strane Atlantika uslijed visoke akumulacije novca u bilancama američkih kompanija.
„U takvom okruženju visoke valuacije u SAD-u ne djeluju previše zabrinjavajuće, a više razine u odnosu na Europu te tržišta u nastajanju mogu se opravdati višom profitabilnošću kompanija i sektorskim sastavom indeksa“, smatraju analitičarke RBA.
Kada je riječ o vrednovanjima na najvećem globalnom dioničkom tržištu, onom američkom, valja podsjetiti da je od 2019. indeks S&P 500 gotovo udvostručio svoju vrijednost, skočivši 97 posto. Njegov prosječni godišnji prinos u tom razdoblju iznosi 27 posto, daleko iznad dugoročnog prosjeka. Takav rapidni rast doveo je do toga da se odnos cijene i zarade – jednog od najosnovnijih pokazatelja skupoće dionica – za S&P 500 popeo na 21,7.
Drugim riječima, za dolar dobiti kompanija iz sastava tog indeksa investitori su spremni platiti gotovo 22 dolara. To je daleko iznad prosječnog omjera u posljednjih 25 godina koji iznosi 16,8. Doduše, investitori su opravdanje za takvu skupoću dionica pronalazili u iznimnoj profitabilnosti kompanija koju spominju i analitičarke RBA. Prema izračunu banke JP Morgan, tijekom ove godine kompanije iz S&P-a 500 objavile su prosječni rast zarade po dionici od 67 posto, daleko iznad prosječnih 6 posto između 2000. i 2020. godine.
U tom kontekstu, financijski analitičar Darko Brborović donekle je oprezan u najavama za iduću godinu.
“Jasno je da je glavno odličje sadašnjeg globalnog financijskog okruženja ekstremno niska razina kamatnih stopa i visoka razina likvidnosti koju generiraju same središnje banke širom svijeta. Jasan je i cilj – poticanje rasta ekonomije – i smatram da se taj cilj ostvaruje te se u sljedećoj godini može očekivati dalji rast globalnog BDP-a, kao i rast regionalnih BDP-ova. U takvom okruženju realno je očekivati nastavak rasta dioničkih tržišta”, komentirao je Brborović.
“pak, smatram da svi investitori trebaju biti izrazito oprezni u odabiru ulaganja kao i instrumenata zaštite svojih portfelja. Naime, nakon dugo vremena rizik od općeg rasta cijena (inflacija) počinje dominirati makroekonomskim okruženjem. Inflacija je već vidljiva u cijenama realne imovine poput nekretnina, ali i dionica kao i tzv. kriptovaluta.
Ono što je drugačije u odnosu na situacije od nekoliko prethodnih godina jest rast cijena sirovina, posebno poljoprivrednih, kao i poremećaji u raznim lancima nabave. Tome treba dodati želju za većom regionalnom (SAD, EU) otpornosti u odnosu na dijelove nekih lanaca nabave, zaustavljanje raznih migrantskih trendova u razvijenim zemljama i posljedični rast plaća kao i očekivani rast cijene uslijed zelene tranzicije”, ocjenjuje taj analitičar.
Politika središnjih banaka
Prema njegovu mišljenju, teško je zaključiti da je sadašnji porast cijena privremenog karaktera, a posljedično je sve teže prihvatiti tržišnu logiku koja stoji iza politike ekstremno niskih kamatnih stopa.
“Na primjer, američka desetogodišnja državna obveznica se trguje po prinosu do dospijeća od oko 1,5 posto dok je inflacija u SAD-u oko 4 posto (više ili manje, u ovisnosti kako je mjerimo).
Očekivani negativni realni povrat od oko 3 posto na ulaganje u takvu obveznicu je moguć samo zbog agresivne kupnje istih tih obveznica od strane američke središnje banke. Slična je situacija i na drugim razvijenim tržištima. Stoga je uvjerljivo najveći faktor na očekivanu izvedbu dioničkih tržišta upravo politika središnjih banaka“, kaže Brborović. Ukoliko inflacijski pritisci omoguće (ili možda natjeraju) središnje banke na manje agresivnu monetarnu politiku, dionicama i drugoj rizičnoj imovini smanjit će se vrijednost bez obzira na zarade kompanija.
„Naime, opće valuacije na dioničkim tržištima su povijesno gledano vrlo visoke i moguće su upravo zbog netržišnih silnica koje dominiraju novčanim i obvezničkim tržištem. Što se tiče profitabilnosti samih kompanija, očekujem da će ona u velikoj mjeri biti sačuvana u 2022., ali to je opet konzistentno s daljnjim porastom cijena proizvoda, dakle rastom inflacije“, očekuje Brborović.
Zaključno, dionička tržišta su već neko vrijeme u fazi u kojoj je jedino bitno ponašanje središnjih banaka.
“Značajno smanjenje općih valuacija je moguće već u sljedećoj godini i to je veliki rizik za sve ulagače u dionice. Točan ‘timing’ tog događaja nije moguće predvidjeti, kao i inače, pa je racionalno zaštititi svoje portfelje na određene načine koji su dostupni na financijskim tržištima“, savjetuje Brborović.
Ako burzovna statistika može biti ikakva nit vodilja, onda bi i 2022. mogli vidjeti nove rekordne razine američkih indeksa. Naime, do kraja listopada S&P 500 je ove godine zabilježio 59 rekordnih razina po završetku trgovanja. Od 1929. samo su tri godine bile bolje od ove po tom pokazatelju. To su 1964. sa 65 rekordnih zaključenja, 1995. sa 77 te 2017. sa 62 povijesno najviše vrijednosti.
U svakoj indeks je zabilježio između 19 i 39 i dodatnih rekordnih zaključenja tijekom iduće godine, a vrijednosti dionica rasle su još najmanje četiri godine. No, pitanje je koliko ova statistika može biti primjenjiva na 2021. s obzirom na goleme poticaje i doslovno besplatni novac koji je američka vlada podijelila građanima, a dobar dio njih uložio ga je u dionice.
Prognoze analitičara s Wall Streeta gdje će se S&P 500 zaustaviti iduće godine još nema previše, a one koje su objavljene zasad ne ulijevaju povjerenje. Tako iz banke Wells Fargo očekuju da će se mjerilo 500 najvećih američkih kompanija krajem iduće godine zaustaviti na 4715 bodova. To bi značilo da će u odnosu na vrijednost od sredine studenog ove godine ojačati tek 0,7 posto.
