Domaće tržište kapitala u postpandemijskoj 2021. moglo bi otvoriti novu stranicu u svojoj povijesti, kako po povratku velikih ulagača u hrvatske dionice, tako i po pružanju obilja kapitala krizom iscrpljenim kompanijama. Posebno optimistični mogu biti startupi koji bi mogli svjedočiti eksploziji interesa investitora. Za domaće dioničko tržište godina na izmaku započela je vrlo obećavajuće. Nakon Nove godine indeks CROBEX dobrano je zagazio iznad 2000 bodova, a u siječnju je ostvaren dionički promet od 262,9 milijuna kuna što je čak 79 posto više nego mjesec ranije. Međutim, pojava prvih slučajeva koronavirusa izvan Kine početkom veljače počela je polako topiti vrijednost domaćeg dioničkog mjerila, da bi 25. veljače – na dan kada je u Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj oboljenja od nove bolesti COVID-19 – započela panična rasprodaja dionica koja je CROBEX u idućih 10-ak dana spustila više od 20 posto u odnosu na kraj prošle godine.
Panika, pa stabilizacija
Međutim, tržište se sredinom godine stabiliziralo, a nedavna objava vijesti u vezi skorašnjeg dolaska cjepiva protiv koronavirusa preplavila je optimizmom globalne burze, pa tako i hrvatsko tržište. Naime, vrijednost CROBEX-a 20. studenog kretala se oko 1685 bodova što je njegova najviša razina od ožujka. U odnosu na kraj 2019., glavni dionički indeks Zagrebačke burze bilježi minus od 16,5 posto, no valja istaknuti kako je oporavak cijena dionica prati i mnogo važniji oporavak likvidnosti.
Već nakon sredine studenog ostvaren je viši dionički promet nego u cijelom listopadu kada je dosegnuo 154,5 milijuna kuna. Vijesti o pozitivnim pomacima u razvoju cjepiva definitivno su oraspoložile investitore diljem svijeta, pa ni hrvatsko tržište nije bilo iznimka, komentirao je za Poslovni dnevnik član Uprave Zagrebačke burze Tomislav Gračan.
“Ipak, sentiment je i dalje osjetljiv s obzirom na to da vijesti koje ukazuju na nova stroža zatvaranja pojedinih zemalja mogu investitore ponovno gurnuti u suzdržanost. Domaće tržište kapitala u ovim doista teškim okolnostima pokazalo je određenu robusnost i potencijal za razmjerno brzi oporavak. Nove pozitivne vijesti sigurno bi dodatno učvrstile taj trend”, smatra Gračan.
Analitičarka Raiffeisen banke Ana Turudić u posljednjem izdanju Kvartalnih makroekonomskih analiza navodi kako se CROBEX na kraju trećeg tromjesečja po oporavku nalazio u sredini ljestvice među mjerilima srednje i istočne Europe. Međutim, zbog lokalnih čimbenika i ne osobito sjajne situacije s koronavirusom ne očekuje značajnije pozitivne promjene CROBEX-a do kraja godine. Naime, znatno slabija turistička sezona u odnosu na uobičajene brojke trebala bi imati negativan utjecaj ne samo na poslovanje turističkih kompanija, već i svih povezanih sektora na godišnjoj razini. Također, jedna od prepreka osjetnijem oporavku domaćeg dioničkog tržišta je slaba likvidnost Zagrebačke burze, a u RBA značajnije pomake po tom pitanju očekuju tek kada kraj pandemije bude izvjestan. U pojašnjenju za Poslovni dnevnik iz RBA su naveli kako je već primjetan trend rastuće likvidnosti na domaćem tržištu, nakon ohrabrujućih vijesti o cjepivu protiv Covid-19.
“Ipak, smatramo da bi oporavak likvidnosti mogli predvoditi institucionalni investitori, jer treba vremena za vraćanje narušenog povjerenja malih ulagača nakon niza događaja na kojima su se investitori ‘opekli’, kao što je najprije financijska kriza, zatim dugotrajna recesija, pa slučaj Agrokor i konačno kriza izazvana koronavirusom”, ističu analitičari te banke. Na pitanje kakva kretanja očekuju na domaćem dioničkom tržištu u idućoj godini, iz RBA tvrde kako bez obzira na ohrabrujuće vijesti o cjepivu, zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta farmaceutskih kompanija izgledno je da će trebati neko vrijeme za dovoljnu procijepljenost populacije, odnosno onu koja bi omogućila povratak života i poslovanja u normalne okvire.
Sporiji od ostalih
“No, kako burze reagiraju prije realnog sektora, smatramo da bi dionička tržišta mogla bilježiti pozitivna kretanja već u prvoj polovici 2021., i to predvođena cikličkim sektorima“, ocjenjuju iz RBA. Međutim, u Kvartalnim analizama analitičari su naveli kako će oporavak hrvatskog gospodarstva, a time i dioničkog tržišta biti sporiji u odnosu na zemlje regije te srednje i istočne Europe zbog visokog udjela turističkog sektora u BDP-u. “Na sličan zaključak upućuje i vrlo visoko vrednovanje CROBEX-a u odnosu na regionalne i svjetske indekse mjereno omjerom cijene dionice i zarade kompanije (P/E) koji se trenutno kreće oko 25”, stoji u RBA analizi.
Tomislav Gračan u tom kontekstu kaže kako bi domaće tržište svakako imalo koristi kada bi njegova struktura u sektorskom smislu bila disperziranija.
“Primjerice, bilo bi jako dobro na tržištu imati farmaceutsku kompaniju ili određeni broj IT kompanija. Međutim, do sada se pokazalo da su domaće kompanije uvrštene na Zagrebačku burzu prilično otporne i dobro kapitalizirane. Teško je predvidjeti kako će budućnost izgledati – čak i da koronavirus sutra bude iskorijenjen, puno je socioloških i psiholoških faktora koje treba ukalkulirati u predviđanja brzine oporavka i uopće načina na koje će postpandemijsko gospodarstvo izgledati, no mi smo optimistični”, tvrdi Gračan. Međutim, domaće tržište kapitala trebalo bi odigrati još jednu vrlo važnu ulogu u oporavku od pandemijske krize, a to je pružanje izvora kapitala kompanijama koje je ova kriza dobrano financijski iscrpila.
Na Zagrebačkoj burzi svakako vjeruju u povećani interes domaćih kompanija za prikupljanje sredstava za rast i razvoj na tržištu.
“Vjerujemo i u dobar odaziv investitora jer pandemija je pokazala da kapitala ima, štednja doseže rekordne razine i ta sredstva će kad-tad morati ići u smjeru mobilizacije. Zagrebačka burza iduće godine obilježava 30 godina postojanja, kreiran je dobar sustav i sigurni smo da ulazimo u jednu zrelu fazu domaćeg tržišta kapitala gdje će ono ostvariti svoj puni potencijal, na korist kompanijama, investitorima, svim dionicima i čitavom gospodarstvu, istaknuo je Tomislav Gračan.
S druge strane, analitičari RBA smatraju da će banke ipak ostati vodeći izvor financiranja domaćim kompanijama. “S obzirom na dosta povoljne uvjete kreditiranja i visoku likvidnost bankarskog sustava, smatramo da će se kompanije i dalje uglavnom oslanjati na klasične izvore financiranja, a dodatna prednost su i znatno jednostavnije procedure“, poručili su iz RBA.
Mudri ‘početnici’
Kompanijama u početnoj fazi razvoja vrata bankovnog financiranja najčešće su čvrsto zatvorena, pa se stoga okreću “equity crowdfunding” financiranju. Takav oblik financiranja pruža i Funderbeam, globalna platforma za prikupljanje kapitala koja je dostupna i u Hrvatskoj putem tvrtke Funderbeam SEE u kojoj trećinu udjela ima Zagrebačka burza. Nekolicina hrvatskih startupa, među njima i solinski Include, preko Funderbeama su proteklih godina prikupile oko pet milijuna eura.
Damir Bićanić, voditelj ureda Funderbeama za jugoistočnu Europu, u osvrtu na 2020. ističe da su u Funderbeamu na početku godine imali jako velika očekivanja za realizaciju novih kampanja.
“Međutim, iako stvari nisu stale, dosta se jakih kampanja odgodilo za prvu polovicu 2021. godine. Naime, iako je u startup svijetu uobičajeno da investitori ulože upravo onoliko koliko treba za godinu dana poslovanja kako bi se napravio pritisak na brži razvoj i racionalno trošenje, kompanije s kojima razgovaramo imaju dovoljno onoga što se u startup svijetu zove pista (runway), odnosno mjeseci ‘života’ dok ne ostanu bez novca. Ti startupi u ovom trenutku nisu htjeli da investitori misle kako im novac treba za kratkoročno preživljavanje i da su očajni, ali i da investitori mogu ispravno procijeniti rizike kako se tvrtka nosila sa ovom krizom i u kojoj je poziciji na izlasku iz nje“, pojašnjava Bićanić. Što se tiče iduće godine, Bićanić smatra da će 2021. biti najbolja unatrag nekoliko godina i kaže kako je prilično veliki optimist.
“Ako se zdravstvena situacija normalizira tijekom drugog tromjesečja, mislim da će optimizam donijeti i potrošnju i puno novih prilika, pogotovo za manje tvrtke koje su promijenile, odnosno prilagodile poslovne modele, a također će i investitori biti sigurniji i izdašniji u ulaganjima. Dodatno, situacija kod nas sazrijeva što se tiče startup svijeta, od toga da dolaze novi fondovi te izvori novca i znanja do pojave sve profesionalnijih startupa, sa sve boljim timovima. Da ne govorim o uzorima koji su putokazi svima ostalima, a kojima se desetogodišnji trud isplatio”, ističe Bićanić. Dodaje kako su uspješne priče iz startup svijeta najbitnije za razvoj društva u sljedećih nekoliko godina jer pokazuju da pojedinac mnogo više može napraviti od nule nego zapošljavanjem u nekom mastodontu koji stagnira. „Kreira se puno veća vrijednost“, ističe.
Na pitanje koliko su se domaći startupi pokazali otpornim na poslovanje u pandemijskim uvjetima i koje su pouke izvukli, Bićanić kaže da jeta scena u nas godinama radila u teškim uvjetima, kako zbog dostupnosti kapitala, tako i samog ekosustava. “A i po definiciji se startupi brže prilagođavaju tako da ova kriza nije ništa novo. Otvorit će se puno prilika za njihove proizvode, kako zbog ubrzanog prihvata novih tehnologija (tko je ove godine fizički išao u banku ili tko nije naručivao hranu preko aplikacije), ali i puno razvijenijeg ekosustava predvođenog s dva moguća jednoroga koja pokazuju koliko vrijednosti postoji izvan tradicionalnog razmišljanja“, zaključuje Bićanić.
