Iako je odlukom o uvrštenju dionica Zagrebačka burza 2016. učinila pionirski korak u ovom dijelu Europe, ovih je pet godina pokazalo kako i njezini dioničari dijele breme malog i nelikvidnog tržišta kakvo je hrvatsko. Zagrebačka burza danas obilježava 5. obljetnicu samouvrštenja svojih dionica, a što je uz dokapitalizaciju bio dio procesa preuzimanja Ljubljanske burze pokrenutog u srpnju 2015. potpisivanjem ugovora s Bečkom burzom.

U prvome krugu dokapitalizacije dionice je upisalo 28,5 posto postojećih dioničara koji su uložili 4,27 milijuna kuna. U drugome krugu sudjelovali su kvalificirani ulagači s 10,63 milijuna kuna novoga kapitala. Ukupno, u oba kruga prikupljeno je 14,9 milijuna kuna.

Dokapitalizacija je rezultirala ulaskom dva nova i vrlo značajna dioničara – Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) te mirovinskog fonda PBZ Croatia osiguranje kategorije B. EBRD je ulaganjem 6 milijuna kuna stekao pet posto dionica, dok je PBZ/CO kupio 3,5 posto.

No, taj je mirovinac kasnije dokupljivao dionice, pa je nakon pet godina treći najveći dioničar s malo manje od 10 posto dionica. EBRD je šesti najveći dioničar sa 5,18 posto, pokazuju podaci depozitorija.

Na pitanje koliko je u pet godina ispunjen cilj ovog ulaganja, iz PBZ Croatia osiguranja poručili su kako uvrštenje Zagrebačke burze na uređeno tržište vide kao bitan događaj za hrvatsko tržište kapitala, kao i akviziciju Ljubljanske burze.

“Drago nam je da smo dioničari Zagrebačke burze i ovu investiciju vidimo kao bitnu in u infrastrukturu hrvatskog tržišta kapitala. Vjerujemo kako će budući razvoj hrvatske ekonomije donijeti daljnji rast i razvoj Zagrebačke burze“, kažu iz PBZ/CO-a.

Zadovoljni su i na Zagrebačkoj burzi s koje ističu i kako su prva i zasad jedina burza u srednjoj i jugoistočnoj Europi koja se odlučila za ovakav korak.

“Ciljevi uvrštenja u najvećoj su mjeri su ostvareni, posebice onaj koji nam je bio vrlo važan – pružanje pozitivnog primjera drugim uvrštenim društvima u smislu transparentnosti te unaprjeđenja korporativne kulture, komuniciranja i upravljanja.

Uz to, kao operateru uređenog tržišta, ovo nam je iskustvo dragocjeno jer nam pruža uvid i u drugu stranu funkcioniranja tržišta kapitala, s aspekta izdavatelja, te dijelimo iste izazove s drugim izdavateljima. Naravno, širenje baze ulagatelja, olakšano daljnje financiranje rasta i razvoja također su vrlo važni“, izjavio je član Uprave Tomislav Gračan.

U ovih pet godina broj dioničara povećao se za četiri puta, no takva ekspanzija ulagačke baze nije rezultirala likvidnošću dionice. I to unatoč činjenici da je udjel slobodnih dionica u trenutku uvrštenja premašivao 70 posto, dok je uvjet za ulazak na Službeno tržište – gdje su dionice i uvrštene – najmanje 25 posto.

Statistički podaci pokazuju da je dionica Burze najlikvidnija bila u godini uvrštenja, kada je s 10,2 milijuna kuna sudjelovala sa 0,53 posto u ukupnom dioničkom prometu. Već iduće godine udjel je pao na 0,35 posto, a povećan je 2018. na 0,41 posto tijekom velikog preslagivanja dioničara kada je dionice snažno počeo kupovati malezijski financijaš Zong Xin Yeap.

No, smirivanjem bitke za vlasništvo na Zagrebačkom burzom, likvidnost je potpuno presušila: 2019. iznosila je 0,03, a 2020. simboličnih 0,01 posto ukupnog prometa.

Tijekom ove godine dionicom Zagrebačke burze trgovalo se samo 30 trgovinskih dana, posljednji puta 16. kolovoza po cijeni od 12,80 kuna. Iako je uvrštenjem dionica željela slijediti primjere razvijenih tržišta, teško je povući izravnu paralelu s razvijenim tržištima jer je u tim razmjerima Zagrebačka burza praktički mikrokompanija, a naše tržište vrlo malo, pojašnjava Tomislav Gračan.

‘Specifično poslovanje’

“Uz to, poslovanje burze kao entiteta vrlo je specifično. Ono ne može biti izdvojeno iz čitavog ekonomskog konteksta, koji ga u značajnoj mjeri oblikuje. Tržište kapitala dio je cjelokupnog financijskog sustava, a sustav je sastavljen od različitih dionika i niti jedan entitet ne može djelovati sam po sebi.

Prihodi i poslovanje svake burze vrlo su osjetljivi na trgovinske trendove i volumene te cjelokupno ekonomsko okruženje. Izostanak godinama najavljivanih privatizacija državnih kompanija, brzi ulasci i spori izlasci Hrvatske iz ekonomskih kriza te svi drugi elementi koji Hrvatsku još drže nisko na listi poželjnih investicijskih destinacija, sigurno predstavljaju rizik za burzu“, smatra Gračan.

Srećom, privatni sektor, posebice u posljednje vrijeme, daje značajan doprinos pravoj ulozi tržišta kapitala i burze, dodaje član Uprave Zagrebačke burze.

“Vjerujemo da će se taj trend nastaviti. Uz to, kontinuirano radimo na diverzifikaciji naših prihodovnih linija, imamo najraznolikiji spektar proizvoda i usluga od praktički svih regionalnih burzi, što također doprinosi stabilnosti našeg poslovanja. Neisplata dividende može imati negativnih utjecaja na likvidnost, iako je slaba likvidnost generalna boljka našeg tržišta u cjelini, kao i svih malih tržišta”, mišljenja je Gračan.

Po pitanju utjecaja na poslovanje, uvrštenje dionica djelovalo je blagotvorno. Naime, u procesu odobrenja uvrštenja Zagrebačka je burza predala Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i analizu učinka poslovanja burzi koje nisu listane u odnosu na one koje su poduzele takav korak.

Analiza je pokazala kako uvrštene burze ostvaruju bolje rezultate, kako u pogledu povrata svojim dioničarima, tako i u redovitom poslovanju. Poslovanje Burze profitabilno je u nizu od 2018. godine, a evidentno se poboljšava i operativna dobit (EBITDA).

Primjerice, dobit u prvom polugodištu ove godine iznosila je 965.000 kuna što je gotovo 141 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Unatoč tome, ulagači koji su kupili dionice nakon uvrštenja nemaju previše razloga za zadovoljstvo. Naime, dionicom je započeto trgovanje po 13,5 kuna, a sada je na 12,8 kuna što je više od pet posto minusa. Istovremeno, indeks CROBEX u tom je razdoblju ojačao je gotovo 8 posto.

Proces, a ne moment

Tomislav Gračan kaže kako su na Zagrebačkoj burzi u startu uvrštenje promatrali kao proces, a ne moment.

“U skladu s tim i djelujemo, gledajući dugoročno i gradeći burzu kakvo naše tržište kapitala i hrvatske kompanije, pa i ekonomija u cjelini trebaju. U razvijenim ekonomijama burza kao mjesto prikupljanja kapitala za kompanije i državu, kao barometar ekonomije, kao mjesto gdje se kreiraju investicijske prilike za male ulagatelje i koje pozitivno utječe na transparentnosti i razvoj kulture korporativnog upravljanja praktički nema alternative”, zaključuje Gračan.