Na tri najznačajnije europske burze čija je tržišna kapitalizacija iznad bilijun dolara, ukupna vrijednost vrijednosnih papira dosegla je lani 10,8 bilijuna dolara, pokazuju izračuni LearnBondsa. Najveće tržište na “starom kontinentu”, Euronext, sudjeluje s čak 45 posto u tome iznosu, a slijede ga Londonska burza (LSE) i njemačka Deutsche Börse.

Najveći u Europi
Kao najveći europski burzovni operater, Euronext obuhvaća burze u Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Irskoj, Norveškoj, Portugalu i Velikoj Britaniji. Krajem prošle godine tri tržišna segmenta – Euronext, Euronext Growth i Euronext Access – brojala su 1220 uvrštenih kompanija, a samo prošle godine kroz početne ponude dionica (IPO) uvršteno je 40 kompanija.

Međutim, podaci Statiste pokazuju da je broj IPO-a manji za čak 40 posto u posljednjih pet godina, s obzirom da je rekordne 2015. zabilježeno 77 izlistavanja na tom tržištu. U tržišnoj kapitalizaciji od 4,70 bilijuna dolara najveći udjel ima američka tehnološka kompanija IBM koja je krajem prošle godine na burzi vrijedila 244 milijarde eura.

Slijedi je francuska kompanija iz sektora luksuzne robe, LVMH, s kapitalizacijom od 209 milijardi eura. Ambicije Euronexta dobro oslikava lanjska akvizicija burze u Oslu za koju je plaćeno gotovo 800 milijuna eura. S kapitalizacijom od 4,1 bilijun dolara Londonska je burza druga najveća u Europi, a na globalnoj je ljestvici na sedmom mjestu.

Međutim, prošla je godina bila najlošija za tu burzu što se tiče prikupljanja kapitala u više od 10 godina. Prema službenim podacima, samo se 36 kompanija lani izlistalo u Londonu, čak 60 posto manje nego godinu ranije.

Najveći IPO bio je Airtel ASfrica, vrijedan 2,7 milijardi funti. Opreznost kompanija za listanje u Londonu uzrokovao je niz razloga. Uz nesigurnost kako će izgledati Brexit, preko slabog ekonomskog rasta u eurozoni do trgovinskih tenzija između Amerike i Kine.

Osim toga, smanjen je i broj ranije uvrštenih kompanija, i to dramatično. U siječnju 2015. zabilježen je povijesno najviši broj uvrštenih kompanija na LSE-u, njih 2429.

U siječnju ove godine bilo ih je 2024, pokazuju podaci Statiste. Između 2018. i 2019. broj kompanija koje su podnijele zahtjev za povlačenje dionica skočio je za 40 posto.

Značajno bolja 2020.
K tome, 28 uvrštenih kompanija preuzele su privatne investicijske kompanije, a vrijednost takvih preuzimanja lani je skočila za 113 posto, na 21,1 milijardu funti. Međutim, 2020. bi mogla biti značajno bolja za poslovanje LSE-a s obzirom na predloženo preuzimanje tvrtke za financijske podatke Refinitiv.

Ako bude odobren, akvizicija vrijedna 27 milijardi dolara utrostručit će prihode Londonske burze na 7 milijardi funti i pretvoriti ju u globalnog diva za analitiku i tržišne podatke. Isti razlozi koji su srezali broj početnih ponuda u Londonu odrazili su se i na Frankfurt, odnosno Deutsche Börse.

Kapitalizacija tog tržišta prošle je godine došla nadomak 2 bilijuna dolara. Međutim, prošla je godina bila uvjerljivo najlošija što se tiče prikupljanja kapitala na njemačkom tržištu još od globalne financijske krize.

Prikupljeno je svega 3,6 milijardi eura, čak 70 posto manje nego 2018. kada je 16 kompanija u IPO-ima došlo do 11,6 milijardi eura.

Samo tri kompanije – TeamViewer, Traton i Global Fashion Group – usudile su se lani uvrstiti dionice u najvišoj kotaciji, Prime Standard. Doduše, TeamViewer je s vrednovanjem od 5,25 milijardi eura bio i najveći IPO prošle godine u cijeloj Europi.