Ishod prvog sučeljavanja predsjedničkih kandidata Donalda Trumpa i Joea Bidena mogao bi utjecati na ovotjedni smjer američkih dioničkih tržišta koja klize prema dolje već mjesec dana. Kako piše Reuters, u utorak će se Trump i Biden prvi put televizijski sučeliti. Ako demokratski kandidat koji trenutno ima umjereno vodstvo nad aktualnim predsjednikom u sučeljavanju osvoji simpatije javnosti, analitičari vjeruju da bi to moglo potaknuti rast vrijednosti dionica povezanih s globalnom trgovinom i obnovljivim izvorima energije. S druge strane, ako predsjedniku Trumpu nakon sučeljavanja poraste rejting, „povući“ će i cijene dionica kompanija koje se bave fosilnim gorivima i proizvodnjom oružja.

Strah od drugog vala

Burzovni indeksi na Wall Streetu na gubitku su četvrti tjedan zaredom jer se ulagači pribojavaju da će drugi val širenja koronavirusa u svijetu usporiti oporavak najvećih svjetskih gospodarstava. Dow Jones je prošloga tjedna pao 1,7 posto, na 27.173 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,6 posto, na 3298 bodova. Nasdaq indeks porastao je, pak, 1,1 posto, na 10.913 bodova. Dow Jones i S&P 500 indeks bilježe najduži tjedni niz gubitaka u godinu dana.

Početkom tjedna S&P 500 indeks zaronio je i 10 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute početkom rujna, što znači da je ušao u područje korekcije. Posljedica je to niza makroekonomskih podataka koji pokazuju da se oporavak američkog gospodarstva usporava. Tako je, primjerice, objavljeno da je broj novih zahtjeva za pomoć zbog nezaposlenosti prošloga tjedna porastao za 4000 u odnosu na prethodni tjedan, na ukupno 870.000, više nego što su analitičari očekivali. Zbog toga se ukupan broj nezaposlenih i dalje kreće oko 26 milijuna, što pokazuje da se tržište rada sporo oporavlja od koronakrize. Visoka nezaposlenost znači i manju potrošnju, a kako je osobna potrošnja glavni pokretač američkog gospodarstva, oporavak od koronakrize mogao bi biti dulji nego što su se ulagači nadali. Predsjednik američke središnje banke Jerome Powell u nekoliko je navrata prošloga tjedna poručio da je Fed spreman uvesti nove monetarne poticajne mjere, ako to bude potrebno, a da bi Kongres trebao donijeti nove fiskalne poticaje. Potpredsjednik Feda Richard Clarida poručio je, pak, da američko gospodarstvo ostaje u „dubokoj rupi“ nezaposlenosti i slabe potražnje. Istaknuo je da Fed neće ni početi razmišljati o povećanju kamata dok inflacija ne dosegne 2 posto.

„Jesmo li precijenili dosadašnji oporavak gospodarstva? Nakon Claridina upozorenja, rekao bih da jesmo. Mislim da je tržište odbijanje gospodarstva od dna protumačilo kao ciklički oporavak, no mislim da to još nije”, kaže Stephen Innes, strateg u tvrtki AXI. Ipak, krajem tjedna Wall Street se stabilizirao jer je popustio pritisak na tehnološki sektor, koji je već tjednima u fazi korekcije. Taj je sektor mjesecima snažno rastao, pa su zbog toga indeksi na Wall Streetu nadoknadili sve gubitke od ožujka, kada su cijene dionica oštro pale zbog izbijanja koronakrize. Početkom rujna S&P 500 i Nasdaq indeks dosegnuli su rekordne razine. No, posljednjih je tjedana na snazi korekcija cijena u tehnološkom sektoru i nitko nije siguran da je taj trend završen.

Jednostavniji život

U takvim okolnostima ishod prvog sučeljavanja mogao bi biti značajan za pojedinačne sektore, naglašavaju američki analitičari. „Primjerice, mislim da bi Appleu život za vrijeme Bidena bio mnogo jednostavniji nego u vrijeme Trumpa“, ističe Jack Ablin, investicijski direktor u tvrtki Cresset Wealth Advisors referirajući se na Trumpov trgovinski rat s Kinom. Da sučeljavanja nisu bezazlena za tržišta kapitala govori i primjer s prošlih izbora prije četiri godine. Sučeljavanje Hillary Clinton i Donalda Trumpa 26. rujna 2016. izazvalo je skok vrijednosti meksičke valute za 2 posto, kao i poskupljenje nafte, zlata i državnih obveznica.

Investitori percipiraju Bidena kao kandidata koji bi povećao poreze, pa bi Trumpovo osvajanje drugog mandata, s obzirom da zagovara deregulaciju, djelovalo pozitivnije na burzu. Međutim, daljnje Trumpovo stolovanje u Bijeloj kući značilo bi i dodatno zaoštravanje ionako vrlo loših američko-kineskih odnosa. Procjene tvrtke Cornerstone Macro pokazuju da bi Bidenova pobjeda na izborima idući dan mogla donijeti rast indeksa S&P 500 za 1 posto, dok bi ga Trumpova pobjeda potopila za 4 posto. „To bi značilo da su tržišta već značajno uračunala Bidenovu pobjedu u cijene dionica, a alternativa predstavlja određeni rizik“, stoji u bilješci Cornerstonea.

Pozitivno je na tržište krajem tjedna utjecala i vijest da Zastupnički dom Kongresa radi na paketu poticajnih fiskalnih mjera, vrijednom 2,2 bilijuna dolara. Predsjednica tog doma Nancy Pelosi poručila je da je spremna pregovarati s Bijelom kućom o tom paketu poticaja. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,75 posto, na 5.842 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,9 posto, na 12.469 bodova, a pariški CAC 5 posto, na 4.729 bodova. STOXX indeks 600 vodećih europskih dionica izgubio je prošloga tjedna 3,6 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od polovice lipnja. Posljedica je to strahovanja ulagača da će se oporavak gospodarstava od koronakrize usporiti zbog novih restriktivnih mjera za sprječavanje širenja koronavirusa u mnogim europskim zemljama, među ostalim u Francuskoj.