Azijske vlade i središnji bankari odahnuli su u četvrtak jer su tečajevi valuta stabilni, dok su cijene dionica porasle, što pokazuje da povećanje kamata američkog Feda nije uzdrmalo tržišta, čega su se mnogi plašili.

Mogućnost povećanja kamata u SAD-u prvi puta od 2006. godine tjednima je održavala napetost na tržištima u razvoju zbog strahovanja ulagača da će to preusmjeriti kapital u američke dužničke vrijednosne papire s višim prinosima, što bi uzdrmalo ionako krhka gospodarstva u razvoju.

No, početni rast cijena jutros na azijskim tržištima izazvao je osmjeh azijskih središnjih bankara koji su prvi u slučaju potrebe trebali reagirati na jučerašnje povećanje kamata Feda, čime je okončana era rekordno niskih kamatnih stopa koja je trajala od globalne financijske krize 2008. godine.

Američka središnja banka povisila je u srijedu ključne kamatne stope po prvi puta u gotovo 10 godina – za 0,25 postotnih bodova, na 0,25 do 0,50 posto – poručivši da će američko gospodarstvo nastaviti stabilno rasti i iduće godine.

Premda su povećanjem kamata Feda tržišta dionica izgubila jednu polugu koja ih je godinama podržavala, jutros su na azijskim burzama indeksi znatno porasli.

"Olakšanje je vidjeti da, unatoč povećanju kamata Feda, turbulencije na globalnim financijskim tržištima nisu velike", kaže Joo Hyung-hwan, zamjenik ministra financija Južne Koreje.

Stabilnost tržišta zahvaljuje se tome što je Fed mjesecima najavljivao povećanje kamata, a jučer poručio da će daljnje povećanje biti postupno, da će, nakon izuzetno labave, normalizacija monetarne politike ići polagano, ovisno o gospodarskim pokazateljima.

To je važan signal za mnoga tržišta da se mogu postupno prilagođavati novim uvjetima u kojima će poticajne mjere biti manje nego dosad, kada je Fed održavao visoku likvidnost na financijskim tržištima.

"Fed će biti zadovoljan što njegov potez nije unio nestabilnost na tržištima", kaže Alan Ruskin, direktor u Deutsche banci.

Zeng Gang, direktor Kineske akademije društvenih znanosti, kaže, pak, da je povećanje kamata bilo očekivano, da su ga tržišta ugradila u cijene i da je utjecaj odluke Feda bio ograničen.

Međutim, analitičari Citibanka poručuju da reakcija tržišta sirovina poziva na oprez, premda su kreditna i tržišta dionica porasla.

"Dugo govorimo da će prve naznake rasta tržišta u razvoju biti vidljive na tržištima sirovina, stoga upozoravamo da ni tržišta energije, ni tržišta kovina ne dijele optimizam, kao kreditna i tržišta dionica", stoji u današnjem izvješću Citibanka klijentima.

U očekivanju povećanja kamata Feda tečaj dolara je rastao, a očekuje se i nastavak tog trenda. A to bi, kažu analitičari, moglo dodatno pritisnuti cijene nafte i sirovina, koje se iskazuju u američkoj valuti i koje su ionako pod pritiskom zbog prevelike ponude u odnosu na slabost potražnje u svijetu.

Cijene nafte kreću se na najnižim razinama u sedam godina, a i cijene niza industrijskih kovina pale su na najniže razine u više godina.

A na valutnim je tržištima nakon povećanja kamata Feda dolar ojačao. Jutros je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao 0,35 posto, na 99,56 bodova.

Pritom se cijena dolara prema japanskoj valuti kreće oko 122,40 jena, dok je jučer u ovo doba iznosila 121,80 jena.

Tečaj eura prema američkoj valuti skliznuo je, pak, na 1,0860 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,0940 dolara.

Mnogi analitičari očekuju i daljnje jačanje dolara, s obzirom da se iduće godine očekuje nastavak rasta kamata u SAD-u, dok će Europska središnja banka (ECB), japanska, kineska i niz drugih i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku.