Na azijskim su se burzama cijene dionica u srijedu stabilizirale, nakon četiri dana pada, dok je tečaj eura prema dolaru potonuo na novu najnižu razinu u gotovo devet godina jer se očekuje dodatno labavljenje monetarne politike u eurozoni.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,2 posto, nakon što je jučer potonuo 3 posto, najviše u posljednjih 10 mjeseci.

U Južnoj Koreji, Singapuru i Hong Kongu cijene su dionica porasle između 0,1 i 0,4 posto, dok su u Australiji i Kini blago pale.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,3 posto, nakon četiri dana pada.

Azijske su burze jutros stabilne, premda su jučer cijene dionica na Wall Streetu osjetno pale peti dan zaredom, što nije zabilježeno gotovo 13 mjeseci. U tih pet dana S&P 500 indeks potonuo je 4,2 posto, a jučer je u jednom trenutku zaronio i ispod psihološki važne razine od 2.000 bodova.

Podršku tržištima pruža jutros stabilizacija cijena nafte, nakon što su u prva dva dana ovoga tjedna pale gotovo 10 posto.

Na američkom se tržištu cijena 'crnog zlata' jutros kreće oko 47,80 dolara po barelu, nakon što je jučer potonula na 47,55 dolara, najnižu razinu od travnja 2009. Na londonskom je tržištu, pak, cijena porasla na 50,90 dolara, nakon što je jučer zaronila na 50,52 dolara, također najnižu razinu u pet i pol godina.

U fokusu ulagača danas će biti prva procjena Eurostata o inflaciji u eurozoni u prosincu. U anketi Reutersa analitičari očekuju pad potrošačkih cijena za 0,1 posto na godišnjoj razini, što bi bio njihov prvi pad od recesije 2009. godine, a to bi ojačalo pritisak na Europsku središnju banku (ECB) da dodatno olabavi monetarnu politiku na sjednici 22. siječnja.

"S obzirom da se očekuje pad potrošačkih cijena i da rastu strahovanja od deflacije, vjerujemo da ECB neće čekati, da će već na predstojećoj sjednici uvesti kvantitativno popuštanje monetarne politike, odnosno programe kupnje državnih obveznica. Ako to ne učini, ulagači će vjerojatno vrlo negativno reagirati", kaže Guillaume Menuet, ekonomist u Citiju.

Kako se očekuje daljnje labavljenje monetarne politike ECB-a, na valutnim je tržištima tečaj eura prema dolaru jutros zaronio na novu najnižu razinu u gotovo devet godina, 1,1842 dolara. Ipak, kasnije se odmaknuo na 1,1875 dolara.

Euro je pod pritiskom i zbog političke krize u Grčkoj, gdje će se 25. siječnja održati izvanredni parlamentarni izbori, na kojima bi pobjedu mogla odnijeti radikalna lijeva stranka Syriza, koja traži daljnji otpis državnih dugova, mimo sadašnjeg dogovora između Atene i Europske unije te MMF-a.

To bi moglo voditi Grčku u bankrot i ponovno 'zatalasati' eurozonu, posebice prezadužene članice tog bloka. Euru ne pomažu ni napisi u njemačkim medijima kako vlada kancelarke Angele Merkel priprema scenarije u slučaju izlaska Grčke iz eurozone.

Zbog toga je pala sklonost ulagača prema riziku, pa utočište za svoj kapital traže investicijama koje se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena, kao što su državne obveznice.

Zahvaljujući tome, kao i strahu od deflacije, prinosi na dugoročne državne obveznice Japana, Njemačke, Francuske, Nizozemske, Belgije, Austrije, Kanade i Australije pale su na najniže razine u povijesti.

Ojačala je i japanska valuta, koja se također smatra sigurnim utočištem u nesigurna vremena. Zbog toga je jutros cijena eura skliznula na 140,58 jena, najnižu razinu od kraja studenoga.

No, tečaj dolara prema porastao je s jučerašnjih 118,05 na 119,05 jena, jer se u SAD-u, zahvaljujući snažnom rastu gospodarstva, ove godine očekuje zaoštravanje monetarne politike, dok se u Japanu očekuje daljnje labavljenje zbog recesije i opasnosti od deflacije.