Na azijskim su burzama cijene dionica u srijedu porasle, zahvaljujući rastu burzovnih indeksa na Wall Streetu dva dana zaredom i nastavku rasta cijena nafte, dok je tečaj eura skočio iznad 1,14 dolara.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu gotovo 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji porasle između 0,4 i 1,2 posto.

U Šangaju su blago pale, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 1,5 posto, dosegnuvši najvišu razinu od listopada.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu za više od 1 posto, drugi dan zaredom, što se ponajviše zahvaljuje nastavku rasta cijena nafte.

Zahvaljujući padu tečaja dolara, cijena nafte na londonskom tržištu porasla je jučer oko 6, a na američkom tržištu gotovo 7 posto. Jutros je, pak, cijena nafte na londonskom tržištu skliznula 15-ak centi, na 57,75 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu pala više od 60 centi, na 52,40 dolara.

No, i dalje su znatno više nego prošloga tjedna jer, otkako je u petak objavljeno da je u SAD-u u prethodnom tjednu zatvoren rekordni broj naftnih bušotina, cijene 'crnog zlata' porasle su gotovo 19 posto.

To budi nadu u stabilizaciju tržišta nakon što su cijene nafte u posljednjih sedam mjeseci pale više od 50 posto.

Snažan rast tokijskog Nikkei indeksa zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima nekoliko banaka, što je potaknulo rast cjelokupnog sektora.

U Australiji su, pak, cijene dionica snažno porasle drugi dan zaredom, zahvaljujući jučerašnjoj neočekivanoj odluci tamošnje središnje banke o smanjenju ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 2,25 posto.

Ulagači se nadaju da će monetarnu politiku uskoro olabaviti i kineska središnja banka, s obzirom da niz posljednjih makroekonomskih podataka ukazuje na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Jutros je tako objavljeno da je tamošnji uslužni sektor u siječnju porastao po najsporijoj stopi u posljednjih šest mjeseci.

Pozitivno na tržišta utječe i rast cijena dionica na europskim burzama, nakon što je nedavno Europska središnja banka najavila agresivno labavljenje monetarne politike.

Uz to, ulagači se nadaju dogovoru između Grčke i međunarodnih kreditora, nakon što je nova grčka vlada pod vodstvom Syrize odbacila ideju o otpisu dugova i predložila zamjenu postojećih obveznica novima vezanima uz rast. No, pitanje je što će biti od toga jer je grčki prijedlog naišao na hladan prijem kod dužnosnika eurozone.

A na valutnim je tržištima dolar pod pritiskom, jer je jučer nastavljen niz slabijih nego što se očekivalo podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, nakon što je u trećem lanjskom tromjesečju skočilo impresivnih 5 posto.

Zbog toga su splasnula očekivanja da će američka središnja banka Fed već u lipnju povećati ključne kamatne stope.

"Kako većina drugih središnjih banaka u razvijenim i zemljama u razvoju popušta monetarnu politiku, pretpostavka da će Fed povećati kamate postaje upitna", kaže David Absolon, direktor u tvrtki Heartwood Investment Management.

Zbog toga je jučer navečer tečaj eura skočio s 1,1320 na 1,1534 dolara. Jutros se dolar ponešto oporavio, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1470 dolara, no to je i dalje znatno više od 1,1098 dolara, najniže razine u 11 godina na koju je skliznuo prošloga tjedna.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest vodećih svjetskih valuta, jutros je ojačao 0,13 posto, nakon što je jučer potonuo 0,9 posto, što je bio njegov najveći dnevni pad u više od godinu dana.

Pritom je cijena američke u odnosu na japansku valutu porasla s jučerašnjih 116,95 na 117,70 jena.