Na azijskim su burzama cijene dionica u petak porasle, pa su na putu velikog tjednog dobitka, dok je američka valuta ponovno u zamahu, pa se tečaj eura kreće ispod 1,07 dolara.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto, a u jednom se trenutku, po prvi puta nakon 15 godina, probio iznad psihološki važne razine od 20.000 bodova.
Cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju porasle su, pak, između 0,4 i 1,4 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu od rujna prošle godine. Ostane li tako do kraja trgovanja, taj bi indeks na tjednoj razini zabilježio rast od 3 posto.
Dobro raspoloženje azijskih ulagača zahvaljuje se jučerašnjem rastu cijena dionica na Wall Streetu drugi dan zaredom, kao i optimizmu na europskim burzama, zbog čega je FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica jučer dosegnuo najvišu razinu u gotovo osam godina.
Najviše su jutros, 1,4 posto, skočile cijene dionica u Šangaju, nakon vijesti da je inflacija u ožujku u Kini ostala nepromijenjena na niskih 1,4 posto, što kineskoj središnjoj banci otvara prostor za dodatno labavljenje monetarne politike.
A ulagači očekuju da će to uskoro i učiniti jer svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Idućega tjedna bit će objavljena prva procjena kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, a analitičari u anketi Reutersa očekuju rast od 7 posto na godišnjoj razini, najmanje u šest godina.
"Kinesko gospodarstvo suočeno je ozbiljnim pritiscima, bez ikakvih naznaka poboljšanja, a tu su i deflacijski pritisci. Središnja banka trebala bi dodatno olabaviti monetarnu politiku kako bi smanjila realne financijske troškove i potaknula rast BDP-a", kaže Yu Pingkang, ekonomist u tvrtki Hutai Securities.
A na valutnim je tržištima dolar nastavio jačati, nakon što je jučer objavljeno izvješće pokazalo da je prosječan broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u u posljednja četiri tjedna pao na najnižu razinu od 2000. godine.
To je ublažilo bojazni od slabljenja američkog tržišta rada, na što su upućivali nedavni podaci o usporenom tempu zapošljavanja u ožujku, koji su potaknuli špekulacije da bi Fed mogao odgoditi povećanje ključnih kamata barem do jeseni.
No, ako i daljnji podaci pokažu da je usporavanje rasta američkog gospodarstva u prvom tromjesečju bilo samo privremeno, Fed bi, špekulira se, ipak mogao podići cijenu novca prije nego što se na tržištima očekuje.
Zbog toga je sinoć tečaj dolara dosegnuo 120,74 jena, najvišu razinu u tri tjedna. Jutros je, doduše, skliznuo na 120,50 jena, no to je i dalje više u odnosu na 120,20 jena, koliko je vrijedio jučer u ovo doba.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,0770 na 1,0680 dolara, nedaleko najnižih razina u tri tjedna.
Euru nije osobito pomogla ni vijest da je Grčka jučer otplatila MMF-u dospjeli kredit od 450 milijuna eura i osigurala dodatno hitno financiranje njezinih banaka.
To je doduše, ponešto umirilo ulagače, no i dalje je neizvjesno hoće li Atena postići dogovor s partnerima u eurozoni o daljnjoj financijskoj pomoći, s obzirom da dosadašnji grčki prijedlozi reformi nisu impresionirali dužnosnike tog bloka.
A cijena je nafte porasla drugi dan zaredom. Nakon jučerašnjeg rasta za 1,8 posto, jutros je cijena barela na londonskom tržištu ojačala daljnjih 0,4 posto, na 56,80 dolara. Time je nadoknadila dio gubitaka od srijede, kada je potonula više od 6 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu