Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, ponajviše u Kini, jer se ulagači plaše da bi manjak likvidnosti u kineskom bankarskom sustavu mogao dodatno usporiti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,3 i 3,8 posto.

U Singapuru su cijene blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,8 posto, zaronivši na najnižu razinu u 11 mjeseci.

Burza u Šangaju se ne smiruje. Nakon jučerašnjeg pada za više od 5 posto, jutros su cijene dionica potonule daljnjih 3,8 posto, zaronivši na najnižu razinu od siječnja 2009. godine.

Pod najvećim su pritiskom dionice banaka, koje su pale daljnjih 5,2 posto, nakon što su jučer potonule 7,3 posto, što je bio njihov najveći dnevni pad u četiri godine.

Ulagače nije umirio pad kamata na međubankarskom tržištu. Prošloga je četvrtka referentna sedmodnevna repo stopa dosegnula rekordnih 11,6 posto, da bi jučer pala na 7,5, a jutros na 5,7 posto.

Poremećaji na kineskom tržištu novca posljedica su namjere tamošnje središnje banke da zauzda špekulativne investicije banaka i natjera ih da sredstva ulažu u realni sektor.

Kineske banke navikle su, pak, na redovit dotok svježih, jeftinih sredstava od strane monetarnih vlasti, pa ih je odluka središnje banke da se neko vrijeme suzdrži od novih plasmana na financijska tržišta neugodno iznenadila.

Zbog toga prijeti opasnost od zamrzavanja kreditnog tržišta, kao što se to dogodilo u SAD-u 2008. godine, kada je bankrotirala investicijska banka Lehman Brothers, pa banke nisu bile voljne kreditirati jedan drugo jer su se plašile da im novac neće biti vraćen.

Ponovi li se taj scenarij u Kini, to bi moglo izazvati daljnje usporavanje rasta kineskog gospodarstva. Tako su analitičari Goldman Sachsa već smanjili procjenu rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva u ovoj godini sa 7,8 na 7,4 posto.

Kako je Kina najveći svjetski potrošač sirovina, to bi oslabilo potražnju, pa su cijene sirovina jutros dodatno pale.

Terminska cijena nafte na burzi u New Yorku skliznula je za 50-ak centi, na 94,65 dolara po barelu, dok je cijena bakra pala 3 posto, zaronivši na najnižu razinu od srpnja 2010. godine.

A na valutnim je tržištima zasad prekinut uspon dolara. Nakon dva dana snažnog rasta, jutros je tečaj američke valute skliznuo s jučerašnjih 98,40 na 97,50 jena.

Dolar je oslabio i prema europskoj valuti, pa je cijena eura dosegnula 1,3115 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,3105 dolara.

U odnosu, pak, na japansku valutu, euro je oslabio, pa mu je tečaj skliznuo s jučerašnjih 129 na 127,70 jena.