Na azijskim su burzama cijene dionica u petak pale jer su ulagači oprezni uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo utjecati na odluku Feda o kamatama i smjer tržišta.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Singapuru skliznule između 0,2 i 1,4 posto.

Stoga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto. Od početka tjedna taj je indeks na gubitku 3,4 posto.

Na samom početku današnjeg trgovanja azijske su burze blago porasle, kao i jučer Wall Street, zahvaljujući poruci Europske središnja banke (ECB) da će dodatno olabaviti monetarnu politiku ako to bude potrebno.

Međutim, ubrzo se smjer tržišta preokrenuo jer su ulagači oprezni uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u, koje bi moglo utjecati na odluku američke središnje banke o ključnim kamatnim stopama i smjer tržišta.

"Ulagači su se odlučili na prodaju dionica nakon početnog rasta cijena. U fokusu je samo jedna tema – koliko raste zapošljavanje u SAD-u i kako će to utjecati na Fed", kaže Nicholas Teo, analitičar u tvrtki CMC Markets.

To izvješće bit će objavljeno danas poslijepodne, kada su azijske burze zatvorene, pa će tamošnji ulagači na te podatke moći reagirati tek u ponedjeljak.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u kolovozu broj zaposlenih povećan za oko 220.000, otprilike isto kao i mjesec dana prije.

Bude li rast zaposlenosti, ali i satnica, veći nego što se očekuje, ojačat će špekulacije o povećanju kamata Feda već polovicom ovoga mjeseca. Bude li podatak slabiji od procjena, Fed će, kažu analitičari, vjerojatno odgoditi povećanje cijene novca do kraja ove ili početka iduće godine.

Ako Fed, po prvi puta od 2006. godine, poveća kamate s rekordno niskih razina od oko nula posto, tržište bi izgubilo podršku jeftinog novca koji je godinama poticao rast cijena dionica.

Nesigurnost na tržištu posljedica je također naznaka naglog usporavanja rasta kineskog gospodarstva, što bi moglo negativno utjecati na cjelokupno svjetsko gospodarstvo.

A to bi moglo smanjiti potražnju za sirovinama, pa se cijene nafte već danima kreću nedaleko najnižih razina u više od šest godina.

Tako je jutros na londonskom tržištu, nakon jučerašnjeg blagog rasta, cijena barela pala 0,5 posto, na 50,45 dolara, znatno ispod 54,30 dolara, najviše razine u mjesec dana dosegnute u ponedjeljak. Ipak, još je prilično udaljena i od najniže razine u šest i pol godina od 42,23 dolara, na koju je pala polovicom kolovoza.

A na valutnim je tržištima euro pod pritiskom od kada su jučer čelnici ECB-a smanjili procjene rasta gospodarstva eurozone i inflacije te poručili da su spremni dodatno olabaviti ionako vrlo labavu monetarnu politiku ako to bude potrebno.

"Čini se da ECB priprema nove poticaje. Kako je banka smanjila procjene i kako nesigurnost na tržištima u razvoju raste, vjerojatno pokazuje da je spremna za akciju", kaže Masahiro Ichikawa, strateg u fondu Mitsui Sumitomo Asset Management.

Zbog toga je jučer tečaj eura u jednom trenutku zaronio na 1,1087 dolara, najnižu razinu u dva tjedna. Jutros se, pak, kreće oko 1,1130 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena eura potonula je na 133,15 jena, najnižu razinu u tri mjeseca.

I dolar je oslabio prema 'japancu', pa mu je tečaj skliznuo na 119,20 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 120,65 jena.