Glavni val objava godišnjih rezultata burzovno listanih društava je više-manje prošao, ali zasad ih nije mnogo najavilo i kako namjerava rasporediti ostvarenu dobit i kolikim dividendama kani počastiti dioničare u ovoj godini. Toj ne predugoj listi jučer se pridružila Auto Hrvatska, stabilno i dobro poslujuća kompanija uz koju ide i atribut nisko zadužene.

Društvo je za prošlu godinu iskazalo 12 milijuna eura dobiti, a za glavnu skupštinu njezini su izvršni direktori i Upravni odbor predložili isplatu od nepunih 4,6 milijuna eura ili 8 eura po dionici, i to iz otprije zadržanih zarada, dok će se lanjska rasporediti u zadržanu dobit.Predložena dividenda čak je 50 posto viša od lanjske (5,31 euro), a implicira i veći dividendni prinos, od oko 3,8 posto.

Od još nekoliko izdavatelja na ZSE koji su se očitovali o prijedlozima isplata za ovu godinu većinom je predvidjelo izdašnije iznose od lanjskih. Uz ostvarene poslovne rezultate, na dividendnu politiku kompanija obično utječu i očekivanja daljnjeg poslovanja, investicijski ciklusi i slično.

Ako je suditi prema rezultatima, u 2024. godini je dobit na razini indeksa CROBEX10 rasla oko 25 posto, ističe Đivo Pulitika, fond menadžer u Intercapital Asset Managementu. To je, kaže, baza od koje krećemo. Pretpostavimo li, dakle, sličan odnos isplate kao i lani, to bi značilo da bi i dividende u prosjeku rasle za približno isti postotak.

“S druge strane, treba imati na umu da je najveći doprinos rastu dobiti indeksa ZSE dao Končar. Iako je kompanija stabilna i rastuća, iz njezine Uprave najavili su velike investicije. Utoliko je vjerojatno i da neće u potpunosti iskoristiti svoj dividendni potencijal – što ne bi trebao biti problem, budući da očekuju visoke povrate na investicije”, objašnjava naš sugovornik.

Kako bilo, na razini indeksa CROBEX10 sada je dividendni prinos oko 2,5 posto (temeljem zadnjih isplaćenih dividendi). Uzimajući u obzir očekivanja, Pulitika je mišljenja da za ovu godinu vjerojatno možemo govoriti o nešto ispod tri posto.

Slovenci s izdašnijim isplatama
Usporedbe radi, to je još uvijek manje nego kod slovenskih kompanija u sastavu tamošnjeg indeksa, gdje je dividendni prinos trenutno na oko pet posto. Očito je da se dividendne politike ponešto razlikuju, ali ostaje primijetiti i da su kod nekih važnih sastavnica hrvatskog indeksa, poput Končara ili Podravke, prilično izražene investicijske aktivnosti.

Burzovni ulagatelji obično imaju na umu razne varijable u pristupu pojedinim kompanijama odnosno njihovim dionicama i apetitima u pogledu dividendnih prinosa. Isto tako, zbog oporezivanja dividende (12 posto) pri direktnim kupnjama neki ulagatelji preferiraju posredna ulaganja, kroz ETF-ove, jer ti fondovi primaju bruto iznos dividende koji zatim reinvestiraju.

Kriptoimovina

Nova pravila za kriptoindustriju: Što trebate znati o licenciranju?

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Kad je riječ o prvim “vjesnicima” dividendi za 2025., koji su već obznanili koliko planiraju izdvojiti za isplate dioničarima, Auto Hrvatska svakako se svrstava među one čiji bi dioničari trebali biti zadovoljni podebljanjem iznosa isplate. No, gotovo podjednak postotni rast u odnosu na prošlu godinu predvidjeli su i u Arena Hospitality Groupu.

Ove godine predvidjeli su 1,10 eura dividende po dionici (isplata je najavljena za lipanj), što je oko 47 posto više od lanjskih 0,75 eura. U slučaju Arene dividendni prinosi tako se već nekoliko godina zaredom se povećavaju (prije dvije godine bio je na oko dva posto), a kompanija je općenito unatrag nekoliko godina napravila značajan iskorak u smislu korporativnog upravljanja, pa i dividendne politike. To je, kao i u nekim drugim slučajevima, dijelom i rezultat dioničarskog aktivizma.

Među ostalim, u vlasničkoj strukturi pulske turističke kompanije značajne manjinske udjele imaju mirovinski fondovi koji u pravilu zagovaraju isplate dividende, nerijetko kroz protuprijedloge u kojima traže više. “U kompanijama u kojima imamo značajnije udjele i ove ćemo se godine zalagati za povećane dividende”, kaže jedan predstavnik mirovinskih fondova.

Mirovinci traže više
Inače, veću dividendu nego prošle godine najavili su već i iz biogradske Ilirije (80 naspram 70 eurocenti), u kojoj također značajno vlasnički participiraju mirovinci. Isto vrijedi i za Istarsku kreditnu banku, jednu od manjih banaka s predvidivom politikom dividendi. IKB je za drugu polovicu travnja najavio isplatu 18 eura po dionici, što je 20 posto više nego lani (15 eura), kad su u odnosu na prethodnu godinu iznos povećali za četvrtinu.

Potkraj travnja, pak, slijedi i pojedinačno najveća ukupna dividenda na domaćem tržištu – ona Zagrebačke banke. Vodeća banka za 2024. je iskazala 450 milijuna eura dobiti, čime je ponovljen rekordan neto rezultat iz prethodne godine, a za skupštinu je predložen i istovjetan iznos dividende – 1,40 eura po dionici ili ukupno 448 milijuna eura, što znači gotovo cjelokupnu lanjsku dobit.

S obzirom na predominantan vlasnički udjel UniCredita (više od 96 posto), i glavnina isplate ide njemu, dok će se oko 17 milijuna eura rasporediti mahom ovdašnjim ulagateljima. Iznos Zabine dividende i dalje znači solidan dividendni prinos od preko pet posto. U svakom slučaju, konkurentan je za one koji dividendne prinose vole staviti u odnos i s prinosima na trezorske zapise (trenutno 2,60).

Iako bankarski sektor na burzi danas ima malo predstavnika, s obzirom na još jednu godinu s iznadprosječnim dobitima i povratima na imovinu i kapital u njemu će i ukupna masa dividendi biti najveća, ali će u najvećoj mjeri one završiti kod inozemnih vlasnika.