Zaredale objave godišnjih rezultata na Zagrebačkoj burzi polako otkrivaju i planove o raspodjelama dobiti.

Jučer je to učinila Atlantska plovidba koja još nije objavila poziv za glavnu skupštinu (lani je održana u kolovozu), ali je najavila da je Upravni odbor donio odluku kojom će se za redovnu skupštinu predložiti isplata dividende od 5 eura po dionici.

To je 88 posto više nego lani (20 kuna odnosno 2,65 eura) i predstavlja atraktivan dividendni prinos od oko devet posto. Ta je objava popraćena i gotovo 10-postotnim rastom burzovne cijene na 59 eura.

Skok na burzi
Prema predloženom iznosu dividende proizlazi da će dubrovačka brodarska kompanija dioničarima isplatiti oko 6,9 milijuna eura ili 52 milijuna kuna, dok je prošle godine, kad je iskazala rekordnu neto dobit (čak 878 milijuna kuna) u dividende usmjerila 27,6 milijuna kuna.

Unatoč 30 posto većim poslovnim prihodima, koji su time premašili 600 milijuna kuna, i solidnom operativnom rezultatu, društvo je za 2022. u konačnici iskazalo svega 3,5 milijuna kuna neto dobiti.

Velika razlika dobiti u odnosu na prošlu godinu u prvom je redu rezultat jednokratnih stavki na strani financijskih prihoda (velika stavka prihoda od ulaganja u udjele/dionice poduzetnika unutar grupe u 2021.) kao i predznaka vrijednosnih usklađenja. Mada se Atlantska smatra dobro upravljanom kompanijom, za jučerašnji rast cijene ponajprije je zaslužna najava dividende.

A u pogledu dividendi, Atlantska se pridružila nekolicini burzovnih “lasta” koje su nagovijestile dividendno izdašniju 2022. Mjereno apsolutnim iznosima koji će se ove godine usmjeriti dioničarima, najveći skok čeka dioničare Zagrebačke banke, koja će uz isplatu praktično cjelogodišnje lanjske dobiti (1,8 milijardi kuna) zagrabiti i u otprije zadržane dobiti.

U njezinu slučaju iznos akumulirane zadržane dobiti s krajem prošle godine premašivao je 6,2 milijarde kuna, a dioničarima će se ove godine isplatiti oko 2,2 milijarde. Prema skupštinskom prijedlogu, Zaba će tako u dva koraka (u svibnju i listopadu) isplatiti ukupno 1,69 eura po dionici ili ukupno 541 milijun eura, dok je lanjska dividenda bila upola manjih 0,83 eura po dionici.

Banka je, inače, za prošlu godinu iskazala nešto manju dobit nego godinu prije, što je rezultat znatno slabijeg iskazanog neto rezultata zadnjeg kvartala, za što je motivirajuće djelovala Vladina najava dodatnog oporezivanja dobiti za velike tvrtke i banke.

Gotovo dvostruko veću dobit za ovu je godinu pak najavila Plava laguna koja je 2022. ostvarila 40 posto veće poslovne prihode. Porečka kompanija prošlu je godinu zaključila i sa znatno većim iznosom novca i novčanih ekvivalenata, koji su s krajem prošle ogdine dosegnuli 1,1 milijardu kuna. U svakom slučaju, odluka da umjesto lanjskih 11,22 eura po dionici ove godine dioničarima isplati 20,3 eura po dionici ili ukupno 53 milijuna eura zapravo je razumljiva.

Troši se i zadržana dobit
Veće dividende nego lani svojim su dioničarima za skupštinu krajem travnja najavili i iz Valamar Rivijere. Lani ostvarenih 560 milijuna kuna dobiti će se, prema skupštinskom prijedlogu, rasporediti u zadržanu dobit, a dividenda, i to ukupno 183,7 milijuna kuna odnosno 24,4 milijuna eura, isplatit će se iz zadržane dobiti 2019. Po dionici to znači 0,2 eura, dok je prošle ogidne dividenda iznosila 0,16 eura.

Među turističkim kompanijama koje su najavile isplatu dividendi je i Ilirija, čijim će se dioničarima u svibnju isplatiti 0,55 eura po dionici, što je 20-ak posto više od lanjskih 0,46 eura. Izdašniju dividendu najavili za ovu godinu i iz umaške Istarske kreditne banke (IKB). Nakon što su lani dioničarima usmjerili 10,62 eura po dionici ove godine isplatit će im 12 eura po dionici odnosno 13 posto više.

Riječki Jadroagent, pak, zasad je kroz predujam dao naslutiti veću isplatu dividende. On je već isplaćen (u siječnju), a iznos iznosom je od lanjskog veći za četvrtinu, pet umjesto četiri eura po dionici.