Sukob između najvećih europskih telekoma, mahom bivših monopolista, i njihove najljuće konkurencije, novih fiksnih telekoma, pred Europskom komisijom sve je žešći. Naime, glavno izvršno tijelo EU početkom idućeg mjeseca trebalo bi donijeti inicijalno stajalište o sudbini 300 milijardi eura teških ulaganja u izgradnju fiksnih mreža nove generacije na području EU27. Bivši monopolisti ističu da se na iznimno velika ulaganja u izgradnju paneuropskih optičkih mreža ne mogu odlučiti a da se pri tome EK jasno ne odredi o tom pitanju, odnosno da prethodno nisu jasno definirane smjernice razvoja optičkih mreža. Štoviše, najveći europski telekomi lobiraju da EU službeno zauzme stajalište da će se na izgradnju mreža nove generacije primjenjivati ista pravila kao za mobilne operatere što znači da bi operateri bili vlasnici tih novih mreža u punom smislu te riječi pa bi mogli konkurenciji ograničiti njihovo korištenje. Tome se oštro suprotstavljaju novi tržišni igrači koji smatraju da bi to dovelo do monopolizacije tržišta te predlažu da nove i brze fiksne mreže moraju biti otvorene pod jednakim uvijetima za sve tržišne igrače. Telekomunikacijske mreže nove generacije zapravo su optičke mreže vrlo velike propusnosti zahvaljujući čemu omogućuju veće kapacitete prijenosa podataka i uvođenje novih telekomunikacijskih usluga. Prema podacima EK, na optičke je mreže u Uniji priključeno manje od milijun korisnika, dok u SAD-u ta brojka iznosi tri milijuna, a u Japanu i Južnoj Koreji na optiku je priključeno više od 11 milijuna korisnika.

Dodatan je problem taj što Europa zaostaje za SAD-om i Japanom u investicijama u izgradnju optičkih mreža. Konzultantska kuća McKinsey iznijela je procjenu da će za nadogradnju i izgradnju nove optičke infrastrukture nužne da bi EU mogao uspješno konkurirati SAD-u i Japanu biti potrebno više od 300 milijuna eura. Neslužbeno doznajemo da Europska komisija planira u drugoj polovici godine provesti širu javnu raspravu nakon koje će donijeti konačno stajalište o tom pitanju. Potvrda tome je izostanak pregleda razvoja mreža nove generacije u telekomunikacijskom izvješću što ga je Komisija objavila u studenom prošle godine. Naime, iako svi telekomi ističu da su upravo mreže nove generacije s velikom propusnošću ključne za budući razvoj telekomunikacija, Komisija se do sada o tom pitanju nije očitovala. Michael Bartholomew, čelnik udruge bivših telekomunikacijskih monopolista ETNO-a čiji su članovi Telecom Italia i France Telecom, tvrdi da je vodećim europskim telekomima misterija zašto EK nije u izvješće o telekom-industriji uvrstila pitanje mreža nove generacije. On je stoga pozvao Komisiju da primjeni model koji je već dobro uhodan na mobilnom tržištu. Prema tom modelu, operateri žele graditi vlastitu infrastrukturu a ne ju dijeliti, kao što je to slučaj s postojećom fiksnom mrežom. Novi tržišni igrači poput Tiscalija i Tele2 protive se toj koncepciji i zahtijevaju da se na mreže nove generacije nastavi primjenjivati postojeći model u fiksnim telekomunikacijama. I dok se na europskoj razini prepiru bivši monopolisti i novi tržišni igrači, u Velikoj Britaniji već se primjenjuje jedan potpuno drukčiji model. Britanski regulator telekomunikacijskog tržišta, Ofcom, podijelio je nacionalno tržište na nekoliko manjih regionalnih uzevši u obzir kompetitivnost u pojedinim regijama. Rezultat je nekoliko manjih telekomunikacijskih tržišta unutar Britanije od kojih svako ima ponešto dorađenu regulativu. U Hrvatskoj operateri grade vlastitu optičku infrastrukturu u čemu su u posljednje vrijeme najaktivniji Optima telekom i Metronet. Optima je do sada položila više od 1500 kilometara optičke infrastrukture a Metronet više od 2000 kilometara.