Zbog najnovije odgode ZERP-a za članice Europske unije Hrvatska je ostala bez čvrstog jamstva o eurointegraciji u 2009. Dobila je samo najavu da bi esencijalno ugroženi riblji fond u Jadranu uskoro mogao steći parcijalnu zaštitu, odnosno da će EU kroz IPA fond Hrvatskoj dati 11-12 milijuna eura za jačanje ribarske flote. I dok spomenuti milijuni definitivno nisu novci zbog kojih bi trebalo optimistično gledati na budućnost i obnovu malobrojne i zastarjele flote hrvatskih ribara (da bi postala konkurentna treba najmanje deset puta veći iznos ove), dotle je druga, također škrta prošlotjedna poruka koju je izrekao Jose Manuel Barroso ipak unijela dašak nade na istočnu obalu Jadrana. Predsjednik Europske komisije kazao je premijeru Sanaderu da je povjerenik EK za ribarstvo Joe Borg “pripravan, pod novom direktivom o Mediteranu, razraditi posebnu zaštitnu ribolovnu zonu usred Jadrana”. Iza te direktive stoji odluka o novoj regulaciji ribolova u prostoru poznatom po nazivu Jabučka kotlina. Jabučka kotlina, odnosno ribolovna zona ‘J’, prepoznatljiva je kao mrijestilište i rastilište brojnih ribljih vrsta koje obitavaju u akvatorijima i Jadrana i Mediterana. Zbog stalne prisutnosti moćne talijanske flote i nekontroliranoga izlova koji provodi u tom prostoru hrvatski znanstvenici već godinama šalju apel za uvođenje restriktivnih mjera. Specifičnost Jabučke kotline je što manjim dijelom pripada teritorijalnom moru RH, većim režimu otvorenog mora gdje nema nikakve regulacije, inspekcije i kontrole izlova, a tu se mrijeste komercijalno najvažnije riblje vrste: oslić, škampi, bijeli muzgavac, lignjuni, grdobine. Višegodišnji intenzivni izlov postao je poguban za sposobnost obnove zaliha. Nedo Vrgoč, viši znanstveni suradnik splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo i voditelj nacionalnog monitoring programa za pridnena bogatstva iznoseći upozorenja o potrebi redukcije ribolovnog napora ilustrira da je primjerice raža prije pola stoljeća bila druga riba po zastupljenosti u izlovu, a danas je tek dvadeseta. Kovač se zbog prekomjernog izlova smanjio sa 40 na 20 centimetara.

Brojna upozorenja hrvatskih znanstvenika možda bi za birokratsku strukturu EU i dalje ostala ‘mrtvo slovo’ da krajem veljače ove godine inicijativu o zaštiti srednjeg Jadrana, odnosno Jabučke kotline, nije poduprla i većina članica krovne Komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) u kojoj su 23 zemlje Mediterana, a punopravna članica je i EU. Prema riječima Ivana Katavića, ravnatelja nacionalne Uprave za ribarstvo i dopredsjednika GFCM-a u drugom mandatu vrlo je izgledno da će ta inicijativa, nakon što je 2006. kroz projekt FAOAdriaMed potvrđena na skupu u Albaniji i lani u RH, te krajem veljače i u Rimu, konačno zaživjeti. Po zaključcima GFCM-a osnivači projekta FAOAdriaMed (pet obalnih država Jadrana) preuzeli su obvezu financiranja i provođenja znanstvenog i komercijalnog monitoringa u pilot projektu Jabučka kotlina. Komercijalni nadzor podrazumijeva sustavno praćenje svih plovila koja će ribariti u akvatoriju Jabučke kotline te kontrolu, na prethodno definiranim iskrcajnim mjestima, izlovljenih količina po strukturi i troškovima, s obzirom na ostvareni ribolovni napor. Pilot projekt nadzora i zaštite Jabučke kotline trebao bi postati obrazac po kojem bi se odvijala međudržavna suradnja na reguliranju izlova i zaštiti obnovljivih ribljih bogatstava i ostalim eksteritorijalnim dijelovima Jadrana.