Hrvatska ima premalo klaonica

Autor: Ivana Barišić , 22. veljača 2008. u 06:30

Iako je sirovine na tržištu dovoljno, prije tri godine bile su registrirane 172 klaonice, a lani se taj broj smanjio na 135

Dok su 2005. godine na području Hrvatske bile registrirane 172 klaonice, lani se taj broj smanjio na 135. Obrnuto proporcionalno, u istom je vremenskom razdoblju došlo, pak, do povećanja broja obavljenih trihineloskopskih pregleda zaklanih svinja. Tako ih je 2005. godine bilo 1,457.542, a lane je brojka porasla na 1,725.074. No, u osječkom HGK takav slijed ne vezuju nužno uz porast svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. “Ovoga trenutka raspolažemo sa sirovinskom osnovom, ali nemamo dovoljno klaonica. Samo na području Osječko-baranjske županije nekada ih je bilo pet, a sada ih je ostalo svega tri. One su prije pokrivale područje Slavonije i Baranje u smislu jednoga kontinuiranoga otkupa i prerade mesa i mesnih prerađevina”, ističe Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo osječke HGK dodajući kako na razini Grupacije klaoničke industrije i prerade mesa Slavonije i Baranje žele izvidjeti mogućnosti kako bi se pokrenula inicijativa za osnutak i otvaranje koje nove klaonice na prostorima pet slavonskih županija – Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske. Na taj bi se način jednostavnije rješavali, kako tumači, tržni viškovi stoke, a što je jedan od strateških pravaca poljoprivrede Republike Hrvatske. Posljednja analiza kapaciteta klaoničke industrije na području Slavonije i Baranje rađena je tijekom 2003. godine, uoči samoga osnutka istoimene grupacije. Novih pokazatelja nema jer je dio klaonica, kao primjerice Bosut u Vinkovcima ili Sava u Županji, ugašena, a ostale su one koje se nalaze, mahom, u privatnom vlasništvu, pa je do podataka teže doći jer ih čuvaju kao poslovnu tajnu.

Ipak, osječka tvrtka Ravlić d.o.o. za mesoprerađivačku i klaoničku djelatnost tijekom prošle godine realizirala je investiciju vrijednu oko 9 milijuna eura. S tim je novcem nadomak grada izgradila jedan od najsuvremenijih pogona za preradu mesa usklađen s europskim standardima. Klaonica je kapaciteta, kako je još prilikom implementacije HACCP sustava istaknuo Zlatko Ravlić, vlasnik tvrtke Ravlić d.o.o. i zamjenik predsjednika Grupacije klaoničke industrije i prerade mesa Slavonije i Baranje, 150 svinja i 35 junadi na sat, što znači da bi godišnje klali između 200.000 svinja i 25.000 junadi kao i potrebne količine odojaka te janjadi. Planiraju, također, izgraditi i dvije do tri nove farme s kapacitetom od 15.000 svinja kako bi formirali vlastitu proizvodnju čime bi amortizirali udare na tome nestabilnom tržištu. Istovremeno, u sklopu klaonice smjestit će se i rasjekavaonica i pakirnica svježega mesa gdje će se dio svinjskih polovica i junećih trupova konfekcionirati i pakirati u atmosferi intertnoga plina što znači da će se produžiti održivost svježega mesa. Iako unutar poljoprivrednog sustava PPK Valpovo,a koji ima problema pri poslovanju na tržištu, također, postoji klaonica, prema kazivanju Nada iz HGK, takvo stanje se apsolutno negativno refelektira na potencijalne dobavljače stoke.

Komentari (1)
Pogledajte sve

svašta baš obrnuto! Hrvatska ima previše klaonica i to onih koji ne zadovoljavaju kvalitet!
Neka cijenjeni gospodin kaze koliko klaonica ima u Mađarskoj., Danskoj; Nizozemskoj ili slicnim zemljama

New Report

Close