Suzdržanost inozemnih ulagača u namjeri da investiraju u Srbiju zbog političke krize izazvane najnovijim događanjima na Kosovu, kao i nepoznanica kako će vlada reagirati u pogledu odnosa s Europskom unijom, ozbiljno ugrožava ekonomski razvoj zemlje. To je opća ocjena koju posljednjih dana iznose ekonomisti upozoravajući da vladina pasivnost na ekonomskom terenu može Srbiji dovesti u dužničku krizu budući da će se idućih godina povećati anuiteti na ime vraćanja inozemnih kredita. Prema najnovijoj ocjeni Savjeta inozemnih investitora u Srbiji, koji okuplja 115 inozemnih ulagača, temeljni zadatak vlasti u Beogradu sastoji se u očuvanju stabilnosti u teškim okolnostima u kojima se Srbija nalazi. Izražava se nada da će domaće i međunarodne vlasti poduzimati korake u pravcu stvaranja povoljne poslovne klime. Vladina ovogodišnja makroekonomska politika temelji se na stranim ulaganjima, ali njezini potezi ne pridonose stvaranju poslovne klime koja bi privukla inozemne ulagače. Od početka godine ekonomska kretanja odudaraju od projicirane politike. Inflacija raste brže od planirane, vrijednost domaće valute je pala za 4,3 posto i uz tri intervencije središnje banke na međubankarskom deviznom tržištu s ciljem da se povećana potražnja za eurom ne odrazi negativno na tečaj dinara. NBS je najprije intervenirala sa pet, zatim sa 20, a posljednji put sa 10 milijuna eura. Iako su devizne rezerve zabilježile povećanje u siječnju za 138,3 milijuna eura, dostigavši tako ukupni iznos od 10,7 milijardi eura, postoji strahovanje da će doći do njihova brzog “topljenja” ako izostane očekivani priljev inozemnog kapitala na kojemu se temelji ekonomski razvoj. Da bi se ostvario planirani rast BDP od 6,5 posto, što je trogodišnji prosjek, potrebno je da iz inozemstva pristigne najmanje dvije milijarde dolara u obliku investicija.

Prema kazivanju ekonomista Milana Kovačevića, usvojena ekonomska politika računa na očekivani priljev neposrednih inozemnih investicija od pet milijardi dolara. Njegov kolega Danilo Šuković smatra kako je apsurdno očekivati da će se u postojećim političkim (ne)prilikama pojaviti ijedan ozbiljan ulagač. Temeljni razlog opreza inozemnih ulagača nalazi se u neizvjesnosti hoće li u zemlji biti ubrzane ekonomske reforme i hoće li Srbija nastaviti da se kreće prema približavanju EU. Odlaganje potpisivanja sporazuma s EU ima utjecaj na povećanu opreznost ulagača. Zasad je jedino austrijski konzorcij A-TEC kupio RTB Bor za 466 milijuna dolara.Prema mišljenju Miodraga Zeca, profesora Ekonomskog fakulteta, ciljevi ekonomske politike bit će ugroženi, počevši od inflacije pa do deviznog tečaja, proračuna i zapošljavanja. Ekonomisti upozoravaju na pogubnu praksu da se s privatizacijskim prihodima pokriva potrošnja umjesto da ta sredstva budu upotrijebljena za povećanje učinkovitosti poduzeća.Iz trgovačkog odjela austrijskog veleposlanstva poručuju kako događanja u vezi s Kosovom neće imati negativni utjecaj na poslovanje austrijskih kompanija. Unatoč političkoj nestabilnosti, austrijska tvrtka Soravia najavila je gradnju hotela u blizini Beogradskog sajma.