Hrvatska bez problema može nadzirati ZERP već sada, komentirao je jučer državni tajnik za more Branko Bačić polemike nastale nakon prvosiječanjskog stupanja na snagu pune primjene ZERP-a na sve članice EU, te dvojbe o tome tko će realno nadzirati zaštićeni ekološko-ribolovni pojas s obzirom na podatak da obalna straža još nije u funkciji. Bačić navodi da dok god obalna straža ne profunkcionira, postojeća koordinacija za usklađivanje i obavljanje poslova nadzora i zaštite unutrašnjih morskih voda, teritorijalnog mora i ZERP-a, na čijem je čelu ministar Božidar Kalmeta, može obavljati poslove iz nadležnosti obalne straže, točnije nadzora.

Uloga koordinacije
Budući da Koordinaciju sastavljaju ministri Ministarstva mora, MUP-a, MORH-a, zatim Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva financija te poljoprivrede i šumarstva, a operativno rad koordinacije vodi stručno tijelo, tako je koordinaciji, prema našim izvorima, na raspolaganju krajem 2006. godine bilo 88 brodica i 16 brodova, i to preko postojećih flota resornih ministarstva. Uveden je sustav automatske identifikacije za brodove iznad 300 tona nosivosti, a za cjelokupnu identifikaciju svih plovila u vodama, među koje spadaju upravo ribarski brodovi, početkom 2007. počelo se s uvođenjem VTS sustava kontrole koji će omogućiti pregled ZERP-a u realnom vremenu. A da bi se obalna straža ustrojila, odnosno profunkcionirala, potrebno je usvajanje još dviju uredbi i podataka koje se prije svega tiču uređenja obalne straže, načina rada i funkcioniranja, tumači jučer Branko Bačić. Do tada koordinacija obavlja poslove iz buduće nadležnosti obalne straže. Tako nije poznato ni mjesto u kojem će biti smješteno sjedište obalne straže. Prije četiri godine, na proljeće, kada je pitanje osnivanja oblane straže aktualizirano, pojavile su se informacije da će sjedište obalne straže biti u Rijeci, što je nadležno ministarstvo demantiralo, ali se potom počeo spominjati i Split kao moguća lokacija sjedišta obalne straže, pa onda i Šibeniko da bi na kraju listu gradova za sjedište popunila imena gotovo svih većih gradova na obali.

Novi brodovi
Kada je u pitanju deficit i kakvoća flote koja bi mogla aktivno kontrolirati djelatnosti u hrvatskome moru, primjerice primjenu ZERP-a, Bačić navodi da su u Ministarstvu mora pripremili projekt za ovu godinu koji podrazumijeva obnovu brodova iz flote lučkih kapetanija. Tako su u planu za obnovu brod Sveti Vid iz riječke lučke kapitanije, te Pojšan iz splitske kapetanije, navodi Bačić, no nije isključena ni mogućnost uvođenja i većih brodova u flote koji bi kontrolirali ZERP. Što se tiče aktivnosti koje su u nadležnosti Ministarstva mora, Bačić kaže da vrhunski obučeni i stručni inspektori koji rade pri ministarstvu ostaju i dalje pod ingerencijom toga ministarstva, dok bi obalna straža trebala biti samo asistencija za potrebe nadzora ZERP-a. I MUP je koncem 2006. krenuo u realizaciju programa gradnje novih 11 brodova za nadzor mora.