Deutsche Telekom odlučio je početkom ovog tjedna da će se u aktualnom procesu utrke za kupnju 49 posto Telekoma Slovenije ta njemačka grupacija natjecati preko svoje hrvatske članice, Hrvatskog telekoma. U jeku ‘cunamija’ javne ponude dionica hrvatske kompanije na domaćem terenu, naime, T-HT bi sutra trebao podići ponudbenu dokumentaciju za sudjelovanje u slovenskom natječaju koji predviđa predaju preliminarnih ponuda do 15. listopada. To pitanje je već dan nakon Hanfina odobrenja dodatka Prospektu za T-HT postalo i dio dostupnih materijala na upisnim mjestima, a u njima se kaže kako je Uprava društva odlučila “prijaviti svoj interes i pribaviti nacrte dokumentacije o transakciji kako bi (…) procijenila želi li dalje sudjelovati u procesu”. Ta je odluka DT-a pomalo neočekivana. Osim što ona nije bila ukalkulirana u vrijeme slaganja i predstavljanja Prospekta za IPO T-HT-a, neslužbene informacije govore i da je već nešto ranije ponudbenu dokumentaciju za Telekom Slovenije podigao i Magyar Telekom, također kompanija u sastavu DT grupe. Koji predznak za buduće dioničare T-HT-a ona ima, dvojbeno je, kao što je uostalom dvojbeno i koliko će upravo T-HT jako zagristi u slovensku privatizacijsku priču. Vojsci domaćih građana koji su proteklih desetak dana strpljivo čekali na upis dionica takve informacije zacijelo znače veoma malo, kao što ih je malo općenito promišljalo svoj ulagački pothvat na temelju fundamentalnih pokazatelja poslovanja i viđenja poslovnih perspektiva T-HT-a. Institucionalnim igračima to je informacija koju zasigurno važu, ali ocjene o predznaku nisu baš jednoznačne.

Jedni će to dodati stavkama rizika, a drugi vijest drže dodatnim poticajem, uz uvjet da se u eventualnoj pobjedi T-HT-a akvizicija ne preplati. Treći pak stvari gledaju iz perspektive stalnih natezanja članica DT-a oko toga tko će biti nositelji regionalnih operacija, odnosno akvizicija, a u svemu kalkuliraju i da bi nominiranje T-HT-a moglo biti dio kompromisa vezanih uz buduće rješenje statusa infrastrukturne mreže, DTK. Moguće ustrajanje T-HT-a u utrci za 49,13 posto Telekoma Slovenije, međutim, na domaćem terenu je u potpunoj sjeni procjena razmjera IPO-stampeda hrvatskih građana i računica o tome koliko će se na kraju rezati prvotni limit za povlaštenu kupnju dionica. O brojkama se i dalje, dakako, govori samo neslužbeno, a neslužbene verzije sugeriraju da bi se brojka građana budućih dioničara T-HT-a mogla zatvoriti između 250 i 300 tisuća. Iako pritom treba računati da se sve prijave neće pretvoriti i u uplate dionica, više je nego jasno da će se umjesto paketa od 38.000 kuna limiti za građane na kraju morati znatno reducirati. Najvjerojatnije na iznose između 20 i 25 tisuća kuna. Osim o samoj konačnoj cijeni dionice, potreba za reduciranjem iznosa maksimalne povlaštene kupnje ovisit će u konačnici i o tome koliko će prijava pasti u vodu (što zbog nemogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije, što zbog odustajanja dijela agilnih ulagača od kupnji na temelju punomoći, zbog paske regulatora) kao i o tome koliko je ljudi u startu upisivalo manje iznose od 38.000 kuna. Među nvedenim faktorima najvećiutjecaj vjeroatno će ipak imati konačna cijena dionice. Formula je pritom jednostavna; što niža konačna cijena, to će se paketi više smanjivati.

Danas sudsko rješenje o ponudi T-HT-a

Udruga Potrošač očekuje da će ishoditi sudsku suspenziju prikupljanja ponuda za kupnju T-HT-a, a nakon jučerašnjeg ročišta na kojem su se o tome očitovali Ilija Rkman, predsjednik Udruge te predstavnici T-HT-a i Hanfe koji se protive takvoj mjeri osiguranja, na potezu je predsjednica Građanskog odjela zagrebačkog Općinskog suda Mirela Mijoč koja bi danas trebala donijeti rješenje. Udruga Potrošač nastoji zaustaviti IPO T-HT-a zbog toga što prospekt T-HT-a ne sadrži informacije o potencijalnoj šteti koju bi T-HT pretrpio u iznosu od pet milijardi kuna u slučaju da svih milijun i 300 tisuća pretplatnika tuži T-HT, no male su šanse da se to i dogodi. Odvjetnički tim T-HT-a smatra da je zahtjev Potrošača neosnovan zato što HT ne prikuplja ponude i ne obavlja prodaju, pa kompanija ne poduzima radnje čiju zabranu Potrošač traži. U procesnom smislu smatraju da je promašena pasivna legitimacija jer nije poznato koga Potrošač zastupa budući da kupci dionica nisu potrošači nego investitori. Rkman vraća težište na eventualne sudske sporove “teške” pet milijardi kuna, a opciju je otvorilo šest potrošača koji su uz pomoć Udruge dobili nepravomoćnu presudu protiv T-HT-a. Ukazuju na punomoći od 42.000 potrošača da na isti način tuže telekom ako se formira takva sudska praksa.
(S. Varošanec)