Rijeka Sava danas je slabo iskorišten resurs u glavnom gradu odvojen od urbanog života.
No, grupa stručnjaka osmislila je kako Zagreb i njegova okolica mogu pametno iskoristiti rijeku koja teče hrvatskom metropolom i u hotelu Zonar predstavili ‘Strategiju razvoja prostora uz Savu od granice s Republikom Slovenijom do ušća kanala Sava-Sava u rijeku Savu’.
Najveća korist za V. Goricu
Konceptom se predviđa formiranje park-šume u inundacijskom pojasu rijeke Save od Prečkog do ušća kanala Sava – Sava, a energetski potencijal rijeke na kanalu bi postao okosnica budućeg razvoja grada Zagreba i Zagrebačke županije.
“Projekt Sava je projekt na razini države, iako može posebno zanimati Zagreb, Zagrebačku županiju i Veliku Goricu. Čak bih ocijenio da je Velika Gorica i najveći dobitnik projekta. Razloga za intervenciju je mnogo, a najveći je nužnost prilagodbe upravljanja vodama aktualnoj dinamici klimatskih promjena”, naglasio je Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS).
Stručnjaci su dodatno upozorili da se Savom moramo baviti nakon što je zbog odluka iz 20. stoljeća došlo do negativne posljedice regulacije Save čiji je tok do danas skraćen za oko 40 posto. To je povećalo brzinu vode, uzrokovalo eroziju riječnog dna i trajno produbilo korito.
Posljedično, vodostaj Save snižen je za oko jedan metar, što povećava rizik od popuštanja nasipa. Povezanost vodostaja i hidroelektrana leži u činjenici da hidroelektrane omogućuju regulaciju protoka i zadržavanje vode, čime se može utjecati na stabilizaciju i podizanje vodostaja rijeke.
Slovenci brži
Vanjski suradnik na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Zvonimir Guzović, nesretan je koliko je malo entuzijazma u našoj zemlji pokazano za gradnjom malih hidroelektrana: “Od kad smo ušli u Europsku uniju, nadao sam se da će male hidroelektrane doživjeti bum, međutim u sve ove godine EU članstva, napravljene su svega četiri”.
Puno bolji od Hrvatsku su naši zapadni susjedi. Andrej Kryžanowski s Ljubljanskog sveučilišta naglasio da je u susjednoj zemlji već iskorišteno 50 posto vodenih potencijala. Za Hrvatsku smatra da je ključno da se riješi problem rizika od poplava i erozije.
“Odluka o tome zašto i kako da je u pitanju projekt je politička odluka. Slovenska strana je za svoje hidroelektrane uzvodno od Save već napravila sve, a Hrvatska još ništa”, primijetio je Jurčec.
Sustav reguliranja vodostaja Save putem hidroelektrana bi doveo do formiranja parkova, urbanih šuma i zona za rekreaciju u inundacijskom pojasu.
Inundacija je prostor uz rijeku koji se povremeno plavi tijekom visokih vodostaja. Pošumila bi se područja uz rijeku Savu od Jankomirskog do Domovinskog mosta na površini od oko 400 hektara, uz planiranu sadnju oko 400.000 stabala.
