Peter Bakenecker, predsjednik Mastercardove divizije za srednju Europu, odgovoran za vođenje strategije i poslovanja prestižne kartičarske kuće u 11 europskih zemalja (Austrija, Češka, Cipar, Njemačka, Grčka, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija i Švicarska), bio je prošli tjedan gost predavač na dobro organiziranom sportsko-poslovnom događaju Mastercard Talks Planica.
Događaj je poslužio kao uvod u Svjetsko prvenstvo u skijaškim letovima na legendarnoj “Letalnici”. U svom je izlaganju poslovni lider s preko 20 godina iskustva iznio zanimljive spoznaje o financijskoj pismenosti mladih. Studija OECD-a otkrila je značajne razlike u vitalnim vještinama vezanim uz korištenje financijskih usluga među studentima iz razvijenih skandinavskih zemalja u usporedbi sa studentima iz zemalja poput Portugala i Italije.
Jedno zapanjujuće, ali donekle šokantno otkriće bilo je da je 50% mladih ljudi već u nekom obliku duga do svoje 17. godine. Bilo je također pomalo zabrinjavajuće vidjeti da se sve više mladih ljudi “savjetuje” putem društvenih medija kada donose odluke o kupnji, iako samo 14% njih vjeruje da su podaci s društvenih medija pouzdani.
Peter, zabrinjavaju li vas ove brojke u vezi mladih ljudi u dugovima, na primjer, onih koji koriste brojne aplikacije za kupnju, neprestano kupuju i kupuju, a ne počinju od malih iznosa kao što smo mi učinili?
Ne brinem se jer vjerujem da je ovo problem koji se može riješiti. Ali znate, kada govorimo o izborima s kojima se suočavaju mladi ljudi, tinejdžeri ili djeca, prije svega moramo biti sigurni da razumiju što rade. Budući da su industrije više usredotočene na uvjerljivost, ponekad zapravo niste informirani o posljedicama svojih odluka u svijetu u kojem je novac postao apstrakcija. Možda niste ni svjesni posljedice vaših odluka o potrošnji. Rekao bih da je to problem ekosustava koji uključuje škole, tvrtke i trgovce na malo.
Svi trebamo raditi na pružanju pravih informacija kada tinejdžeri kupuju, kada se pretplaćuju na usluge i kada se obvezuju na dugi rok… a sve kako ne bi završili tamo gdje ne želimo da završe, samo zato što su donijeli pogrešnu odluku zbog spontane kupnje. Trebamo osigurati svijest, posebno među mladim potrošačima.
Smatrate li da bi financijska pismenost trebala biti dio osnovnoškolskog programa? U Hrvatskoj se o tome raspravlja, ali se godinama ništa ne mijenja…
Svakako bi trebala biti. Mislim da je u svačijem interesu početi razumijevati ove koncepte. Od svakodnevnih odluka do velikih kupnji, morate znati što zapravo radite. Uvjeren sam da bi to trebalo biti dio kurikuluma svake škole, da bi se te informacije trebale pružati od rane dobi. Samo 30% svih škola u zemljama OECD-a ima financijsko obrazovanje ili opismenjavanje kao dio svog kurikuluma. Mislim da bi ih trebalo biti više, jer… Što prije shvatiš što radiš, to si bolje pripremljen za ostatak života.
Primjećujete li razlike po tom pitanju ovisno o dijelovima Europe, stupnju razvijenosti i sl.?
Ne baš. Temeljni problem je svugdje isti – nedovoljno učenja o tome i, po mom mišljenju, nedovoljno rano. A možda ponekad ono što podučavamo ne odražava svakodnevni život male djece.
Kao što sam spomenuo u svojoj prezentaciji, ponekad djeca u dobi od 4-5 godina već obavljaju svoje prve digitalne transakcije na platformama za igre ili slično. Da, moramo ih naučiti osnovnim načelima, ali i što to znači za okruženja u kojima žive. A svi znamo da je svijet mladih ljudi digitalan. Moramo se pobrinuti da ih naučimo ne samo konceptima, već i kako ih primijeniti u ovom svijetu.
Ali vidjeli smo razlike između regija na karti svijeta koju ste predstavili — između SAD-a, Amerike, Australije te Europe i drugih kontinenata.
Dopustite mi da to ovako kažem: u industrijaliziranijim, možda bogatijim zemljama, ako ih usporedite s Globalnim jugom, status je malo bolji. Ali svakako ne bi trebao biti.
U intervjuu za slovenske Finance spomenuli ste da je cilj potpuna tokenizacija svijeta trgovine do 2030. godine.
Da, želimo tokenizirati svijet digitalne trgovine do 2030. I to je jedan od naših ključnih prioriteta. Mislim li da je to moguće? Apsolutno.
Svugdje u Europi, ili…?
Svugdje u svijetu, zapravo. Već obrađujemo milijardu tokena tjedno. I trebale su nam tri godine da dođemo do prve milijarde tokena. Dakle, možete vidjeti koliko brzo sve to raste. Broj se udvostručio u prvoj polovici 2024. U Europi smo na oko 35% svih transakcija u ovom trenutku. U digitalnom radu sve je vrlo zgodno, a rizik od prijevare raste u sve povezanijem svijetu. Kako ekosustavi postaju sve digitalniji, još je važnije da su podaci zaštićeni. Tokenizacija čini upravo to – smanjuje prijevare i povećava upotrebljivost.
Tehnologija koja stoji iza nje, zajedno s nekim drugim elementima, omogućuje svakom trgovcu na svijetu, ne samo velikom, već i malom, da bude siguran u svoju imovinu ako se pridržava standarda. To zovemo end-to-end tokeniziranom transakcijom, od početka kupnje do konačne namire. U to iskreno vjerujemo i vjerujem da će spomenuti cilj biti ostvaren. Naravno, postoje zemlje u svijetu koje su daleko ispred. Postoje i regulatorne inicijative da ovo postane standard. Ako odete u zajednicu trgovaca, to je najbolji primjer.
Ako ste trgovac i imate ono što mi zovemo karticom u evidenciji, što znači da ste trgovac koji se temelji na pretplati, ne želite imati stvarne podatke o kreditnoj kartici, posebice zbog rizika koji s tim dolazi. Trgovci razumiju značajnu vrijednost, kako za njih, tako i za ekosustav, ako stvarne podatke zamijene tokeniziranim podacima, koje nijedan kriminalac ne može koristiti bilo gdje u svijetu. I to je jedan od razloga zašto vjerujemo u stopostotnu tokenizaciju.
Nedavno se u Hrvatskoj povela rasprava nakon što su neki lokali počeli odbijati gotovinu i primati samo kartice. Kakav je vaš stav o tome?
Gledajte, potrošači odlučuju, a ono što želimo je da imaju izbor. Vjerujem da će gotovina uvijek biti tu, u bilo kojem sustavu. Ali u sve više i više digitalnom svijetu, keš jednostavno postaje “not usable”. Naša je ideja da potrošač ima izbor i može odlučiti kako želi platiti. Uvijek ćete imati onaj primjer bake koja daje ‘nešto novca’ svojim unucima. I to je u redu. Rekao bih to iz regulatorne perspektive, guranje jednog smjer nije dobar. Što god potrošač želi platiti gotovinom ili ne, trebao bi imati mogućnost izbora, bilo u trgovini ili digitalno.
Pratite globalne svjetske promjene… Kako one utječu na financijski svijet? Jeste li zabrinuti da bi oni mogli imati veći utjecaj?
Kao europski građanin, pomno pratim što se događa. Mastercard je tehnološka platforma. Mi smo pružatelj usluga za one koji su povezani s našom platformom. I desetljećima, točnije 50 godina, radimo sa svim lokalnim ili regionalnim inicijativama. Postoje domaće sheme posvuda u svijetu.
Postoje lokalni ACH sustavi diljem svijeta. Nudimo više od samog kartičnog plaćanja. Također radimo transakcije s računa na račun i tako dalje. Regulirani smo u mnogim dijelovima svijeta. Moramo ispuniti lokalne zahtjeve kada je u pitanju pohrana podataka, sigurnost, kritična infrastruktura i još mnogo toga. Kao mreža plaćanja i pružatelj usluga, za sada ne vidimo veće promjene.
Ali čak i ako se svijet promijeni, globalna trgovina će uvijek biti prisutna. Možda samo slijedi druga pravila i koridore… Sve bi to moglo utjecati na ono što jedna specifična regija poput Europske unije traži od nas. Ali ispunit ćemo te zahtjeve. I to radimo desetljećima. Moramo se prilagoditi svim promjenama u svijetu. Inače ne možemo ispuniti svoje obveze.
Ovaj razgovor vodi se na zanimljivom sportsko-poslovnom događaju, u Sloveniji, na Planici. Mastercard je više od 30 godina snažno povezan sa sportom i postao je prepoznatljiv po podršci sportu…
Na koji način vas je sport inspirirao kao tvrtku, posebno u zadržavanju vodeće pozicije u borbi s novom konkurencijom?
Mi smo globalna mreža koja djeluje u više od 200 zemalja i teritorija. Mislim da je do danas izdano 3,5 milijardi proizvoda koji nose našu marku. I vjerujem da smo dobri u onome što radimo jer neprestano ulažemo, kontinuirano se natječemo. Ažuriramo svoju mrežu. A ideja je pružiti najbolje mrežne usluge za 3,5 milijardi povezanih potrošača i institucija diljem svijeta.
Jer djelujemo u poslovnom modelu B2B2C. Uzmimo za primjer sigurnost. Mislim uložili smo 8 milijardi samo u mrežnu sigurnost od 2020. A to je usluga ili kvaliteta koju pružamo svima koji su povezani. Za stvari koje ne poznaju granice, kao što su prijevare, zaštita od pranja novca, možemo uspjeti samo kao globalni ekosustav bez granica. Mi neprestano ulažemo i transformiramo ono što nazivamo srž našeg poslovanja brži, otporniji i sigurniji.
Uvijek volimo govoriti o Mastercardu kao o stolici s četiri noge. Postoji mreža, koju sam opisao, koja osigurava sigurnost plaćanja i tako dalje. Tu je i franšiza, pravila koja dolaze s njom ako nešto pođe po zlu. I treće je brend, brend koji postoji više od pola stoljeća i kojem ljudi vjeruju. Kada je počelo, zašto bi trgovac u nekoj zemlji dao robu potrošaču kojeg ne poznaje? A ovo je marka koja je građena tijekom mnogih, mnogih desetljeća. I na kraju, ali ne manje važno, tu su i usluge.
Sve oko plaćanja, što Mastercard može učiniti, od podataka, kibernetičke sigurnosti, sprječavanja prijevara, procesa i još mnogo toga.
Jeste li imali veće smetnje ili gubitke zbog kibernetičkih napada?
To je nešto s čime se kontinuirano bavimo. To nam je glavni prioritet. Mislim da mi je netko jednom rekao da imamo 200 napada u minuti na našoj mreži. I to je ono o čemu se radi, održavanju mreže sigurnom. Plaćanje karticama počelo je na fizičkom prodajnom mjestu. Ali svijet je postao mnogo, mnogo složeniji u posljednjih 50 godina, posebno kada govorimo o digitalu. Neprestano ćemo ulagati i inovirati kako bismo ostali na vrhu i učinili mrežu sigurnijom za sve povezane. To je utrka koja nikad ne završava.
Što za vas znači sport?
Za mene, a mislim i za Mastercard, ideja iza toga je strast. A ljudi vole strast. Ali to ne mora biti samo sport; to može biti i glazba, kazalište, dobra hrana. Stvari koje zaista volite raditi. Nitko se ne budi ujutro da bi obavio neku transakciju, ali svi se probude s idejom da možda uživaju u sjajnoj predstavi ili odu na veliki sportski događaj i vide tamo ljude kako se natječu i pobjeđuju. I to je ideja iza toga.
Mastercard podržava sportaše. Volimo konkurenciju, ali i ono što ona čini za potrošače i iskustvo koje stvarate. Znate naš moto, Neprocjenjivo? Zašto Neprocjenjivo? Zato što ljudi više cijene iskustva nego stvari. Ljudi to vole.
