Ekonomski analitičar Damir Novotny ocijenio je u četvrtak kako američko uvođenje općih uvoznih carina predstavlja snažan šok za međunarodnu trgovinu, no tvrdi da zbog niske robne razmjene između Hrvatske i SAD-a direktni učinci na hrvatsko gospodarstvo neće biti toliko snažni.

“Robna razmjena između Hrvatske i SAD-a je niska te direktni učinci neće biti toliko snažni. Hrvatska poduzeća koja direktno izvoze u SAD, poput tvornice oružja ili farmaceutske industrije, nedvojbeno će doživjeti pad potražnje iz SAD-a, ali će te manjkove moći nadoknaditi na tržištima EU-a”, rekao je Novotny za Hinu.

Najveći šok, kako je rekao, mogu doživjeti hrvatska poduzeća koja su uključena u nabavne lance njemačke autoindustrije, koja će u kratkom roku doživjeti najveći pad potražnje.

Eventualni odgovor EU-a u obliku uvođenja posebnih poreza na digitalne usluge će povećati cijene tih usluga i imati određene negativne učinke na konkurentnost, primjerice hrvatskog turizma, kazao je Novotny, napominjući kako na domaćem turističkom tržištu dominira američka digitalna turistička agencija, koja bi mogla zbog uvođenja posebnih poreza povećati cijene svojih usluga.

“Uvjeren sam, međutim, da je EU sposoban amortizirati te šokove u srednjem roku i na taj način zapravo stvarno odgovoriti na ishitreno povećavanje carinskih barijera vlade SAD-a. Europska industrija je nadmoćnija i inovativnija od američke industrije, prehrambena industrija proizvodi naprednije i kvalitetnije proizvode, industrija luksuznih proizvoda je nadmoćnija. Preostaje pitanje ponude digitalnih usluga koju EU mora u budućnosti razvijati i na taj način smanjiti dominaciju američke digitalne industrije”, istaknuo je Novotny.

Europsko unutrašnje tržište dovoljno je veliko i unutrašnja potražnja dovoljno snažna da će se manjkovi u trgovini s SAD amortizirati na europskom tržištu i tržištima trećih zemalja s kojima će EU zasigurno nastojati povećati trgovinsku razmjenu, smatra analitičar.

Uvođenje carina neće vratiti proizvodnju na američko tržište

Novotny smatra da američko uvođenje carina neće ostvariti političke ciljeve koje je najavio predsjednik Trump, odnosno neće vratiti proizvodnju na američko tlo.

“Jednostavno nije moguće očekivati da bi američki radnici, koji su izgubili brojna radna mjesta u SAD-u zbog izmještanja proizvodnje u zemlje s nižim plaćama, mogli ponovo dobiti visoke plaće za jednostavne manualne poslove koji ne zahtijevaju visoka znanja i posebne vještine. Upravo su to očekivanja radničke klase SAD-a koja je glasala za Trumpa”, kazao je.

Hrvatski inovatori

Svjetsko, a naše: Tehnologija koja pomaže svijetu da se prilagodi klimatskim promjenama

Intervju

Što NIS2 direktiva znači za poduzetnike te kako se pripremiti za nova pravila kibernetičke sigurnosti i izbjeći visoke kazne?

Drugi vrlo važan motiv uvođenja carina, kako je naveo, je stanje u javnim financijama SAD-a. Manjak proračuna savezne države se povećava iz godine u godinu. Javni dug je u 2024. dosegnuo razinu od 124 posto nominalnog BDP-a, dakle značajno više od prosjeka javnog duga u EU-u.

Trumpova o snižavanju poreza na dohodak i na korporativne dobit dodatno će produbiti manjkove državnog proračuna, kazao je. 

Napominje i kako će, iako ima pripremljene protumjere koje se kreću od carina do uvođenja poreza na digitalne usluge, EU vrlo vjerojatno odgovoriti suzdržano s očekivanjem da će se ipak postići nekakav kompromisni dogovor s novom američkom administracijom.

U kratkom roku će se, kazao je Novotny, nedvojbeno smanjiti potražnja za nekim proizvodima koje SAD uvozi iz Europe, ali ne svima.

Naime, Europa izvozi u SAD proizvode visoke dodane vrijednosti, automobile, farmaceutske pripravke, skupu hranu i pića te luksuzne modne proizvode. Europski potrošači, međutim, ne prihvaćaju američke skupe automobile i hranu koja ne odgovara navikama potrošnje suvremenih europskih potrošača.

Politička izvorišta ovog trgovinskog sukoba između SAD i EU ne mogu se otkloniti u kratkom roku i to će imati određene negativne posljedice na europsku industriju, smatra Novotny.

Ivanov: Američke carine najviše pogađaju SAD, nadam se da EU neće uzvratiti

SAD su uvođenjem carina definitivno najviše štete napravile same sebi, barem u nekom kratkom i srednjem roku, ocijenila je profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakuleta Marijana Ivanov, koja priželjkuje da EU ne uvodi dodatne protumjere SAD-u, a što se tiče Hrvatske ističe da nema velik izvoz u SAD, a “srećom” nema ni jaku industriju jer ju je “ubila i uništila” 1990-tih.

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je najavio nove opće carine od 10 posto na većinu uvoza u Sjedinjene Države, s većim “kaznama” na temelju trgovinskih deficita za mnoge, što u slučaju Europske unije iznosi 20 posto.

Odgovor na carine koje je Trump najavio EU još nema, a prema riječima Ivanov ne zna se hoće li uvesti carine na uvoz usluga, primjerice usluge intelektualnog vlasništva, što bi se odnosilo na više američkih tehnoloških divova koji posluju na europskom tržištu, a nepoznanica je i hoće li uvesti porez na digitalne transakcije.

No, priželjkuje da se Unija zaustavi na ranije najavljena dva paketa protumjera koji bi trebali stupiti na snagu sredinom travnja, ukupne vrijednosti 26 milijardi eura, a koji uključuju carine na proizvode “koji za europsko gospodarstvo nisu neka značajna stavka”.

“Ne znamo u kojem smjeru će Europa koristiti adute za oporezivanje usluga. Onda bi nam te usluge mogle postati skuplje i dovesti do suprotnih procesa u digitalizaciji ekonomije od onih koje želimo. Tako da se nadam da Europa neće ići s protumjerama, da će stati na onih ‘famoznih 99 stranica’ i da će jednostavno prihvatiti nova pravila igre takva kakva jesu”, kaže Ivanov.

Europske protumjere znače i skuplje američke proizvode u Europi, no prema riječima profesorice sa zagrebačke Ekonomije tih proizvoda na europskom tržištu ionako nema puno jer, podsjeća, Trump je trgovinski rat i započeo jer SAD premalo izvozi u Europu. “No problem je što neka poduzeća neće moći postići produktivnost koju su imali do sada, kada su značajnije izvozili u Ameriku, a pad produktivnosti je nešto što podiže inflaciju”, upozorava.

Pozitivni efekti za SAD možda za 10-ak godina

Smatra da će potezi koje Trump povlači možda imati pozitivne efekte na SAD za nekih 10 godina, no trenutno, Amerika ne može bez uvoza i ovisna je o njemu. “Oni ne kupuju toliko europskih, kineskih i drugih proizvoda samo zato što su jeftiniji (…) već jednostavno zato što im je potražnja prevelika u odnosu na mogućnosti njihove ponude”, napominje. 

Primjerice, za značajniji razvoj farmaceutske industrije ili proizvodnju određenih transformatora SAD-u bi trebalo pet do 10 godina, tako da se u srednjem roku može govoriti o nepovoljnim efektima na američko gospodarstvo, u vidu i rasta cijena, a potencijalno i kroz određene “recesijske elemente koji se tamo očekuju”. 

“Trenutno smo u stanju histerije”

To se može preliti i na globalnu razinu, no Ivanov ipak smatra da efekti carina ne bi trebali toliko biti značajni za pojavu recesije. Međutim, poručuje, to ovisi o ponašanju svih, a prema njenoj ocjeni “trenutno smo u stanju histerije”.

Kaže da “prirodnim putem” ne bi trebalo doći do recesije, svjetsko gospodarstvo je u stanju rasti oko tri posto ove godine, no pesimizam, neizvjesnost i strah od potencijalnih rizika može do nje dovesti, s obzirom da se u takvom ozračju smanjuju potrošnja i investicije. “Vi ako ne znate gdje ćete prodavati robu, vi nećete investirati”, ističe.

S obzirom na tu pojačanu nesigurnost te potencijalni pad potrošnje, Hrvatska bi najveće negativne efekte mogla osjetiti u turizmu, a koji veže i niz drugih segmenata, kao što su trgovina i ugostiteljstvo.

Hrvatska “srećom” nema jaku industriju

Direktni izvoz iz Hrvatske u SAD oslanja se na proizvode farmaceutske i metaloprerađivačke industrije, tu su i Končarevi transformatori te oružje HS Produkta, kao i određeni prehrambeni proizvodi, specifični i jer ih preferiraju iseljenici iz Hrvatske i njihovi potomci.

Taj izvoz je relativno mali, no tu su i indirektni efekti, s obzirom na značajan izvoz intermedijarnih proizvoda u automobilskoj industriji za europske proizvođače u Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji. Ako će oni prodavati manje automobila u SAD, to će značiti i manje narudžbe za hrvatske proizvođače, napominje Ivanov.

Pomalo i ironično primjećuje da je “jedina sreća” što Hrvatska nema jaku industriju jer ju je “ubila i uništila” od 90-ih godina prošlog stoljeća naovamo, pa tako ni pad proizvodnje koji će se dogoditi neće imati toliki efekt na pad hrvatskog BDP-a.