Argentina se polako počela oporavljati od recesije, pa je predsjednik Javier Milei krenuo ‘otvarati’ protekcionističko gospodarstvo. Zbog toga je uvoz u posljednjih šest mjeseci porastao za 30 posto, pokazuju podaci nacionalnog statističkog ureda. Talijanska tjestenina, brazilski kruh i urugvajsko maslac postali su sve prisutniji na policama supermarketa, nakon što su trgovci gotovo udvostručili uvoz hrane u prva dva mjeseca 2025. u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz solarnih ćelija porastao je deseterostruko, dok su poljoprivrednici učetverostručili kupnju traktora iz inozemstva, piše Financial Times.

Deficit tekućeg računa

Strategija jačanja nacionalne valute, peza, uz istovremeno ublažavanje uvoznih ograničenja pomogla je smanjenju inflacije, ali ne bez rizika. Kako država troši više dolara u inozemstvu i ne uspijeva akumulirati rezerve, postaje ranjivija na vanjske tržišne šokove ili veliku devalvaciju, koja bi mogla poništiti Mileijev napredak u obuzdavanju rasta cijena. Zbog toga se povećava pritisak na predsjednika da osigura zajam od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi nadopunio rezerve, a Milei tvrdi da će taj zajam stići u travnju. Jačanje peza postalo je politički osjetljiva tema u Argentini, a Milei često napada ekonomiste koji upozoravaju na rizike njegove aprecijacije, nazivajući ih ‘ekonoskandalozima’. Nekoliko trgovaca odbilo je javno govoriti o ulozi peza u rastu uvoza, bojeći se da bi mogli izazvati bijes predsjednika i lokalnih proizvođača.

Najbrže raste uvoz iz Kine, koji se u veljači više nego udvostručio u odnosu na isti mjesec prošle godine. Jedan od uzroka je i ukidanje ograničenja kupovine iz inozemstva putem e-trgovinskih platformi, pa je ona iz Alibabe odmah eksplodirala.

“Ljudi pune skladišta u zračnim lukama Buenos Airesa”, rekao je Ruben Minond, vlasnik trgovine biciklističke opreme Tienda Bike, koja je povećala uvoz kineskih svjetala za bicikle i torbi te planira uvoziti bicikle. “Sada više kupujem u inozemstvu nego lokalno, jer je jeftinije i puno, puno lakše nego prije”, dodao je.

Trenutne razine uvoza, koje su u veljači dosegnule 5,9 milijardi američkih dolara, nisu bez presedana u Argentini, gdje trgovinska bilanca snažno oscilira posljednjih deset godina. No, brzi rast odražava izazovni balans koji Milei mora postići kako bi osigurao dugoročnu stabilnost.

Kako bi riješio izazov istovremenog smanjenja inflacije i ponovnog pokretanja gospodarstva, predsjednik se oslanja na strogu kontrolu deviznog tečaja. Nakon velike početne devalvacije prilikom preuzimanja vlasti u prosincu 2023., Milei je prošle godine dopustio pezu da slabi samo dva posto mjesečno, unatoč inflaciji znatno iznad te razine.

To je u realnim terminima ojačalo valutu za 47 posto, prema analizi konzultantske tvrtke GMA Capital. Jači peso smanjio je inflacijske pritiske, ali je također učinio argentinsku robu skupljom u usporedbi s drugim zemljama, povećavajući kupovnu moć Argentinaca u inozemstvu.

Osim rasta uvoza, argentinski građani puno putuju u inozemstvo, budući da su im brazilske plaže i čileanski trgovački centri pristupačniji zbog jakog peza. Argentina je tako u siječnju zabilježila drugu najveću turističku potrošnju građana u inozemstvu, dosegnuvši 1,5 milijardi dolara.

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

Kao rezultat toga, zemlja od lipnja bilježi deficit tekućeg računa, dok se trgovinski suficit za robu smanjio na 224 milijuna dolara u veljači, u odnosu na više od milijardu dolara mjesečno tijekom većeg dijela 2024.

“Ovo je kolateralna šteta stroge politike deviznog tečaja”, rekao je Ramiro Blazquez Giomi, strateg za Latinsku Ameriku i Karibe u financijskoj grupi StoneX. “U kratkom roku, rastući deficit tekućeg računa povećava pritisak na dostupnost dolara koje vlada treba za održavanje stabilnosti valute i sprječavanje skoka inflacije”.

Mnoge zdrave zemlje u razvoju imaju deficite tekućeg računa, ali ih financiraju priljevima stranih ulaganja, primijetio je Blazquez. No, Argentina, koja je pogođena krizom, prima vrlo malo stranih ulaganja i ne može posuđivati na tržištima kapitala.

Bez suficita tekućeg računa, Milei ne može povećati gotovo nepostojeće rezerve središnje banke koje je naslijedio, a koje su, isključujući obveze, i dalje oko šest milijardi dolara u minusu.

Ipak, vlada ne odustaje te smanjuje carine i birokratske carinske propise za stotine proizvoda. “Nastavljamo s rezanjem poreza i carina kako bismo potaknuli konkurenciju i nastavili snižavati inflaciju”, izjavio je ministar gospodarstva Luis Caputo ovog mjeseca dok je ukidao carine na tekstil, jednu od najzaštićenijih industrija u Argentini.

Čelnici industrije upozoravaju da će rast uvoza dovesti do otpuštanja radnika u sektoru proizvodnje, koji zapošljava gotovo petinu radne snage u zemlji. Vladini dužnosnici, pak, tvrde da proizvođači imaju koristi od jeftinijeg uvoza te da se poslovanje mora prilagoditi i postati konkurentnije.

Nafta i plin za balans

S ključnim međuizborima u listopadu, Milei je obećao izbjeći veliku devalvaciju peza. Ako održi to obećanje, “vidjet ćemo snažan rast uvoza robe i produbljivanje deficita tekućeg računa ove godine”, rekao je Martín Rapetti, izvršni direktor think-tanka Equilibra.

“Ovo je povijesno visok realni tečaj, a po mom mišljenju, to je glavni pokretač povećanog uvoza”, dodao je.

Međutim, Dante Sica, bivši ministar proizvodnje u desno-centrističkoj vladi, ne slaže se, tvrdeći da će se rast uvoza uskoro stabilizirati jer odražava ‘normalizaciju’ potrošačke potražnje i ukidanje birokratskih prepreka.

Sica predviđa da će brzi rast izvoza nafte i plina nadoknaditi rast uvoza i održati pozitivnu trgovinsku bilancu. Očekuje se da će izvoz nafte i plina ove godine ostvariti suficit od osam milijardi dolara, u usporedbi s četiri milijarde prošle godine, zahvaljujući povećanju proizvodnje u ogromnom škriljevcu Patagonije. “Sve dok imate pozitivan trgovinski saldo, imate izvore financiranja. Još uvijek ne vidim problem s financiranjem tekućeg računa”, zaključio je Sica.