Kakav će utjecaj sljedeća američka administracija imati na gospodarski rast i inflaciju? Odgovor još nije jasan, jer dok bi neke od predloženih politika novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa s vremenom trebale potaknuti rast i smanjiti inflaciju, druge će imati suprotan učinak.

Na pozitivnoj strani glavne knjige Trump će općenito biti usredotočen na promicanje poslovanja, a sama ta činjenica mogla bi potaknuti gospodarsku aktivnost oslobađanjem iskonskih “životinjskih poriva” koji pokreću poslovna ulaganja, inovacije i rast.

Ako on i republikanci u Kongresu uspiju trajno produžiti smanjenje poreza na dobit i poreza na dohodak koje će isteći 2025. godine, to bi također trebalo povoljno utjecati na rast.

Isto tako, ako se potencijalna pretjerivanja u njegovom programu deregulacije drže pod kontrolom, smanjenje birokratskih zapreka moglo bi potaknuti rast i tržišno natjecanje, dugoročno smanjujući cijene.

Trump također želi povećati američku proizvodnju nafte i plina za ekvivalent od tri milijuna barela dnevno, što bi moglo smanjiti cijene energije i učiniti domaće energetski intenzivne sektore konkurentnijima. Ali nadamo se da se to može učiniti bez postupnog ukidanja većine subvencija prethodne administracije za zelenu energiju.

“Odjel za učinkovitost vlade”, vanjski savjetodavni odbor na čelu s Elonom Muskom i Vivekom Ramaswamyjem (dvojicom glavnih donatora Trumpove kampanje), neće se ni približiti smanjenju saveznog proračuna za dva bilijuna dolara, kao što je prvobitno obećano. Ali ako “Odjel za učinkovitost vlade” utvrdi rezove u vrijednosti od čak 200 milijardi dolara, to bi moglo smanjiti neučinkovitost u javnom sektoru.

Konačno, sve veća podrška Trumpu među tehnološkim čelnicima ukazuje na to da bismo mogli svjedočiti turbo jačanju američke komparativne prednosti u mnogim industrijama budućnosti, počevši od umjetne inteligencije, robotike, automatizacije i biomedicinskih istraživanja.

Ne samo da je malo vjerojatno da će nova administracija stajati na putu tim industrijama, već će uložiti napor u uklanjanje svakog otpora s kojim se one suočavaju među regulatornim tijelima ili u civilnom društvu.

Osporiti neovisnost Feda
Ali trebat će vremena za ostvarenje bržeg rasta i niže inflacije zbog porezne politike, deregulacije i drugih mjera usmjerenih na promicanje poslovanja i, što je najvažnije, oni će ovisiti o utjecaju negativne strane Trumpove glavne knjige.

Konkretno, nekoliko politika koje je Trump obećao moglo bi dovesti do veće inflacije, bilo kroz negativne šokove na strani ponude ili poticanjem prekomjerne potražnje. Ne može se poreći da će visoke carine, trgovinski ratovi i odvajanje od Kine biti inflatorni i štetni za rast. Razmjeri štete, međutim, ovisit će o veličini i opsegu carina i drugih protekcionističkih politika.

Slično tome, drakonska ograničenja imigracije, da ne spominjemo masovne deportacije, dodatno će potkopati rast i potaknuti inflaciju povećanjem troškova rada i povećanjem rizika od nedostatka radne snage u ključnim sektorima.

Štoviše, ako smanjenja poreza postanu trajna i provedu se ostala fiskalna obećanja bez načina da se to kompenzira, javni dug mogao bi se povećati za gotovo osam bilijuna dolara u sljedećem desetljeću. To bi također potaknulo inflaciju, što bi povećalo dugoročne kamatne stope i istisnulo buduća ulaganja, potkopavajući rast.

Neorganizirani pokušaj jačanja domaće konkurentnosti slabljenjem dolara također bi mogao dovesti do veće inflacije i uzdrmati financijska tržišta. A svaki stvarni pokušaj ili prijetnje da će se osporiti neovisnost američkih Federalnih rezervi povećao bi i očekivanu i stvarnu inflaciju.

Utjecaj geopolitičkih čimbenika jednako je neizvjestan. Trump bi mogao obuzdati i smanjiti neke geopolitičke rizike koji utječu na gospodarstva i tržišta, poput rusko-ukrajinskog rata i sukoba na Bliskom istoku, ali bi također mogao pokrenuti gospodarski rat većih razmjera s Kinom koji bi mogao dodatno rascjepkati globalno gospodarstvo.

Hladan tuš za ideje
Stoga će učinci Trumpove administracije na rast i inflaciju ovisiti o relativnoj ravnoteži pozitivnih i negativnih politika. Srećom, nekoliko čimbenika može biti prepreka Trumpovim štetnijim prijedlozima. Prva, a možda i najvažnija, je tržišna disciplina: politike koje povećavaju inflaciju i deficit probudit će “vigilante” na tržištu obveznica, podići nominalne i realne kamatne stope (usklađene s inflacijom) za dugoročno financiranje i možda uzrokovati korekciju tržišta dionica (pad od najmanje 10 posto).

Budući da Trump smatra tržište dionica mjerilom predsjedničkog učinka, i sama ova naznaka mogla bi djelovati kao hladan tuš na njegove najgrozničavije ideje. Štoviše, budući da je Fed još uvijek neovisan, gotovo sigurno bi smanjio ili zaustavio smanjenje kamatnih stopa ako inflacija ponovno počne rasti.

Sama mogućnost ovakvog ishoda trebala bi poslužiti kao dodatno ograničenje pri donošenju loših politika, a isto vrijedi i za utjecaj Trumpovih kandidata na popunjavanje najviših položaja u ekonomskoj politici, koji općenito razumiju gospodarstvo i tržišta. Naposljetku, tanka republikanska većina u Zastupničkom domu znači da Trump ne može nužno računati na punu podršku svoje stranke za sve svoje politike, posebno one koje bi značajno povećale javni dug.

Sve su to važne zaštitne ograde. Ako ograničimo predviđanja na 2025., neto utjecaj Trumpovog gospodarskog programa mogao bi biti čistka za rast, iako će se tempo povratka gospodarstva na FED-ov inflacijski cilj od dva posto vjerojatno usporiti.

Rast bi mogao ostati iznad potencijala, s obzirom na snažne vjetrove u leđa, ali će biti niži nego 2024. Sve dok su Trumpove najradikalnije politike obuzdane, i ako ne bude neočekivanih razvoja događaja, primjerice geopolitičkih šokova, nadolazeća godina trebala bi biti relativno benigna za američko gospodarstvo.

© Project Syndicate 2025.