Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro, čijih je gotovo 12 godina mandata obilježeno dubokom ekonomskom i društvenom krizom, položit će danas prisegu za treći mandat. Time ostaje na vlasti unatoč višemjesečnom sporu oko izbora održanih u srpnju i međunarodnim pozivima da odstupi s dužnosti, izvještava Reuters.

Maduro, koji je na čelu države od 2013., venezuelsko izborno povjerenstvo i vrhovni sud proglasili su pobjednikom srpanjskih izbora, iako nikada nisu objavljeni detaljni rezultati koji bi potvrdili njegovu pobjedu.

Oporba tvrdi da su rezultati s biračkih mjesta pokazali uvjerljivu pobjedu njezina kandidata Edmunda Gonzáleza, kojeg nekoliko vlada, uključujući Sjedinjene Države, priznaje kao izabranog predsjednika. Međunarodni promatrači izjavili su da izbori nisu bili pravedni.

Oporbeni vođe u egzilu i pod istragom

Nakon izbora González je pobjegao u Španjolsku, dok se njegova saveznica María Corina Machado skrivala u Venezueli. U međuvremenu, vlada je uhitila niz istaknutih pripadnika oporbe te prosvjednike.

González, koji je ovog tjedna obišao nekoliko zemalja Amerike, najavio je da će se vratiti u Venezuelu kako bi preuzeo predsjedničku dužnost, ali nije dao dodatne pojedinosti.

Vlada, koja je optužila oporbu za organiziranje fašističkih zavjera, najavila je da će Gonzáleza uhititi ako se vrati te ponudila nagradu od 100.000 dolara za informacije koje bi dovele do njegova uhićenja.

UHIĆENJE

Venezulea: Maduro naredio uhićenje oporbenog vođe

Režim, sankcije i gospodarska kriza

Već godinama međunarodne organizacije poput Ujedinjenih naroda, nevladine udruge i opozicija upozoravaju na sve veću represiju nad političkim strankama, aktivistima i neovisnim medijima u Venezueli.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Venezuelom upravlja diktator.

S druge strane, vlada redovito optužuje opoziciju za suradnju s inozemnim vladama i agencijama, uključujući CIA-u, kako bi organizirala sabotaže i terorističke napade.

Ovaj tjedan vlada je objavila da je pritvorila sedam “plaćenika,” među kojima su navodno visokopozicionirani službenik FBI-a i pripadnik američke vojske.

Gospodarski izazovi

Venezuelska ekonomija već godinama prolazi kroz duboku krizu obilježenu troznamenkastom inflacijom i egzodusom više od 7 milijuna migranata koji su napustili zemlju u potrazi za boljim životnim uvjetima.

Vlada Nicolása Madura primjenjuje ortodoksne metode za suzbijanje inflacije i tvrdi da su mjere donijele određene uspjehe. Ekonomski kolaps pripisuje sankcijama Sjedinjenih Država i drugih zemalja, posebice ograničenjima u naftnom sektoru, piše Reuters.

Maduro je ovog mjeseca izjavio kako je gospodarstvo prošle godine poraslo za 9 posto, a kao prvi potez u novom mandatu najavio je ustavnu reformu, iako nije naveo nikakve detalje.

Prosvjedi i represija

Nakon izbora, u prosvjedima je privedeno oko 2.000 osoba, uključujući maloljetnike. Vlada je ovog tjedna objavila da je pustila 1.515 privedenih. Istodobno, Gonzáleza je zadesila osobna tragedija – izjavio je da je njegov zet otet u utorak dok je vodio djecu u školu.

Venezuela ostaje poprište dubokih podjela i političkih sukoba, dok međunarodna zajednica i dalje traži načine za rješavanje krize.