Komentirajući prosinačku potrošnju koja je u odnosu na godinu prije prema fiskaliziranim računima porasla za više od deset posto, na rekordnih 3,5 milijardi eura, ministar financija Marko Primorac rekao je kako je to i dokaz rasta kupovne moći građana. Uz rast plaća i zaposlenosti u vezi s rastom potrošnje već duže vrijeme ističe se i ubrzanje gotovinskih kredita. No, u priči o potrošnji itekako važna varijabla su i inozemne doznake stanovništvu po kojima je Hrvatska, mjereno udjelom u BDP-u, šampion EU.

One su, računajući osobne transfere i naknade zaposlenima koji rade u inozemstvu odnosno u inozemnim kompanijama, u 2023. premašile 5,6 milijardi eura ili 7,2 posto BDP-a, a podaci za prva tri kvartala prošle godinu upućuju da bi s istekom 2024. mogle premašiti šest milijardi, odnosno dosegnuti približno 6,2 milijarde eura. Do kraja rujna, naime, te su doznake rasle po stopi od 10 posto. Iznosile su ukupno 4,64 milijarde, od čega se na radničke doznake odnosi 2,14, a na naknade za rad 2,5 milijardi.

Koliko su one bitne u kontekstu raspoloživih dohodaka kućanstava pokazuju i usporedbe s ukupnim nominalnim prometima od trgovine na malo u Hrvatskoj. Primjerice, ukupan maloprodajni promet u 2023. iznosio je 27 milijardi eura, a u prva tri lanjska kvartala 22 milijarde. Iznos ukupnih osobnih doznaka, dakle, predstavlja više od petine (21 posto) cjelokupnog prometa u maloprodaji. Uzmu li se samo radničke doznake odnosno izravni osobni transferi, i dalje govorimo o visokih 10 posto maloprodajnog prometa u Hrvatskoj (u kojemu barem u ljetnim mjesecima nemalo participiraju i strani turisti).

Najviše dotoka iz Njemačke
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, kaže kako te usporedbe samo potvrđuju velik značaj osobnih ino doznaka. Naravno, tu su i druga uporišta rastuće potrošnje. Lani su ponovno snažno porasle plaće i ukupna primanja. U odnosu na godinu prije ona su u realnim terminima, tj. korigirano za inflaciju, povećana za 10 posto ili četiri puta jače od prosjeka eurozone.

Isto tako, Stojić ističe da su potrošački krediti rasli po prosječnoj stopi od 14,5 posto. Konačno, o potrošačkom sentimentu ponešto govori i pad stope štednje. U tri godine nakon pandemije (2021-2023.) ona je u Hrvatskoj pala sa 9,6 na 7,9 posto, dok je u istom razdoblju na razini EU zabilježen porast stope štednje s 11,7 na 14 posto, kaže naš sugovornik.

Kad je riječ o doznakama iz inozemstva, za sama kućanstva njihov značaj u prosjeku bi mogao biti usporediv s dohocima od turizma u kojima ona participiraju. Osim što osjetno povećavaju raspoloživi dohodak kućanstava pridonoseći njihovoj potrošnji, a time i BDP-u, važnost im se očituje i u pozitivnom utjecaju na platnu bilancu.

Tako se u Eurostatovu usporednom pregledu tih doznaka za 2023. navodi kako je Hrvatska iskazala suficit tekućeg računa bilance plaćanja od 0,5 milijardi eura, a što bi se bez bez utjecaja neto priljeva doznaka pretvorilo u deficit tekućeg računa od 3,9 milijardi eura. Usto se ističe i da su Hrvati najveći dio neto priljeva s osnove naknada zaposlenih i osobnih transfera u 2023. ostvarili iz Njemačke (1,1 plus 1,0 milijarda eura).

Na tom tragu su i podaci Hrvatske narodne banke za prva tri kvartala prošle godine. U tom se razdoblju u Hrvatsku slilo 2,14 milijardi eura osobnih transfera koje su iseljenici poslali u Hrvatsku (9,3 posto više nego godinu prije), pri čemu je iz Njemačke bilo 823 milijuna.

Pored toga, na računu primarnog dohotka HNB bilježi do kraja rujna 2,5 milijardi eura naknada zaposlenih rezidenata RH u stranim kompanijama te onih koji putuju na rad u susjedne zemlje (međugodišnji rast od 12%), a na one iz Njemačke otpada 953 milijuna. Na poziciji naknada zaposlenih u Irskoj u tom je razdoblju zabilježeno 271 milijun eura, a radničkih doznaka evidentirano je u iznosu 233 milijuna..

Na rast osobnih doznaka iz inozemstva, dakako, poticajno je djelovao ulazak Hrvatske u EU. Otada stalno rastu (ne računajući pandemijsku 2020.), a u odnosu na 2013. kad su iznosile manje od tri milijarde eura, lani su bile više nego duplo veće.

No, brojke rastu i u suprotnom smjeru, a zbog snažnog rasta broja stranih radnika i tempo rasta odljeva doznaka je nešto brži. U 2023. je kroz osobne transfere otišlo 582 milijuna, dok je iznos naknada zaposlenim nerezidentima dosegnuo 822 milijuna. Tijekom prvih devet mjeseci prošle godine HNB-ovi podaci pokazuju rast ukupnih osobnih doznaka iz Hrvatske prema inozemstvu od čak 30 posto, na 1,33 milijarde eura. One na ime naknada zaposlenima povećane su za čak 42 posto, pa su već koncem rujna iznosile gotovo 860 milijuna, tj. premašile su cjelogodišnji iznos iz 2023.

Već poslovično odljevom prednjače osobne doznake prema BiH (ukupno 286 milijuna u 2023. a u prvih devet mjeseci prošle godine 318 milijuna) i Srbiju (preklani 129, lani do kraja rujna 170 milijuna). Iako se i u slučaju BiH i Srbije rast može pripisati (i) povećanju broja njihovih radnika u Hrvatskoj, među top pet zemalja po odljevu doznaka prometnule su se tri azijske zemlje – Nepal, Filipini i Indija. Radnici iz Nepala, koji su i najbrojniji iz te skupine, kući su preklani poslali oko 13 milijuna eura, a već u prva tri lanjska kvartala 48 milijuna. Naknade zaposlenim Nepalcima (u statusu nerezidenata) koji rade u Hrvatskoj u 2023. porasle su s 28 na 64 milijuna, a već do kraja lanjskog rujna njihov je iznos stigao na 95 milijuna.

Tempo rasta doznaka će padati
Inače, u priči o osobnim doznakama valja imati na umu da se njihovo praćenje u okviru platnobilančne statistike bazira na statusu (ne)rezidentnosti. Kako objašnjavaju u HNB-u, svaka fizička osoba koja boravi u Hrvatskoj dulje od godinu dana smatra se rezidentom, pa se tako npr. plaće koje strani radnici ostvaruju radom u Hrvatskoj bilježe pod stavkom naknada zaposlenicima prvih godina dana rada.

Ako ostanu na radu u Hrvatskoj dulje od toga, za statističke potrebe smatraju se rezidentima, a sve njihove doznake prema inozemstvu bilježe se na računu sekundarnog dohotka pod stavkom radničkih doznaka.

U svakom slučaju, Hrvatska i nadalje može računati na goleme inozemne doznake, iako je prilično izgledno, posebice s obzirom na slabosti nekih od europskih gospodarstava u koja Hrvati najviše odlaze raditi (u prvom redu njemačkog), da bi taj tempo mogao slabiti. U obrnutom smjeru to se zasad ne nazire.