Španjolska konzervativna oporba bojkotirala je početak službene komemoracije povodom 50. godišnjice smrti desničarskog diktatora Francisca Franca, otkrivajući trajnu podijeljenost glede njegove ostavštine.

General je srušio demokratsku republiku u brutalnom građanskom ratu koji je odnio stotine tisuća života i vladao je željeznom rukom od 1939., pa do smrti 1975. Socijalistički premijer Pedro Sanchez najavio je stotinu događanja u 2025. kako bi “pokazao veliku transformaciju postignutu” u pola stoljeća od početka demokratske tranzicije te europske države.

Domaćin prve svečanosti bio je madridski muzej umjetnosti Reina Sofia, dom Picassove Guernice, jednog od najpoznatijih anti-Francovih djela, a kralj Filip VI. kao i Alberto Nunez Feijoo, lider oporbene konzervativne Narodne stranke (PP), unaprijed su javili da neće doći.

Vlada gleda u prošlost
Feijoo smatra da je inicijativa oportunistički trik manjinske ljevičarske vlade da odvrati pozornost od svojih političkih i pravnih problema. U tijeku su istrage o korupciji protiv Sanchezove supruge i političkih saveznika, a socijalisti pak moraju mukotrpno pregovarati s nizom rubnih i separatističkih stranaka kako bi usvojili zakon.

“Podsjećanja planirana u školama, sveučilištima, muzejima i na ulicama djelo su vlade koja u svom očaju neprestano gleda u prošlost”, rekao je Feijoo. Socijalisti su mu uzvratili ukazujući na podrijetlo PP-a, osnovane 1989. kao nasljednice Narodnog saveza koji je 1976. utemeljio bivši Francov ministar.

Vox: Nije bio mrak
Bojkot je najavio i krajnje desni Vox, treća najveća snaga u parlamentu iz čijih je klupa nedavno poručeno da Francova vladavina “nije uopće bila mračno razdoblje, kako vlada predstavlja, već faza obnove, napretka i pomirenja”.

Polarizirajuće sjećanje na građanski rat od 1936. do 1939. i Franca proizlazi iz pitome propasti režima, smatra Joan Maria Thomas, profesor suvremene povijesti na Sveučilištu Rovira i Virgili. Bolesni 82-godišnji Franco umro je u bolnici, u potpunoj suprotnosti s kolapsom nacističke Njemačke i fašističke Italije tijekom Drugog svjetskog rata ili Revolucijom karanfila kojom je 1974. svrgnuta portugalska desničarska diktatura. Uslijedili su demokratski izbori 1977., a Španjolci su odobrili novi ustav na referendumu 1978.

Prethodna Sanchezova vlada naredila je povijesni korak ekshumacije Francovih ostataka 2019. i preimenovala je mauzolej koji se smatra trijumfalističkim spomenikom njegovoj vladavini. U anketi iz 2018. koju je tvrtka Sigma Dos provela za konzervativni list El Mundo, najava tog plana dobila je neznatno više podrške nego neodobravanja.