Već dugo iritira ležeran odnos vlasti prema imenovanju predstavnika države u upravama i nadzornim odborima strateških državnih poduzeća na privremene polugodišnje mandate.

Zadnji takav slučaj bilo je prošlotjedno produljenje v.d. mandata trojici državnih predstavnika u NO-u Ine, a prethodno i članovima Uprave u naftnoj kompaniji, a kojima su najmanje pet puta produljeni privremeni mandati (u slučaju predsjednika NO-a Damira Mikuljana čak 9 puta).

Sličan slučaj početkom mjeseca bila je i potvrda još jednog v.d. mandata predsjedniku Uprave HEP-a, a takva praksa primjenjuje se i u mnogim drugim državnim tvrtkama. Funkcija v.d.-a na takvim pozicijama zakonski je predviđena kao rješenje za izvanredne situacije, do provedbe novog natječaja, ali kada to traje nekoliko puta ili čak i godina, postaje ne izuzetak nego pravilo.

To, naravno, nije dobro ni za poslovanje tvrtki, jer se ono odvija u atmosferi konstantnog kriznog stanja. Nakon jučerašnje prezentacije u Vladi velike reforme u upravljanju državnim poduzećima moglo bi se shvatiti da su se produljenja v.d. mandata dijelom uvriježilo i stoga što će se važne promjene uvesti upravo u načinu biranja i kriterijima u kadriranju za te poslove.

U javnu raspravu upravo je stavljen zakon o pravnim osobama u vlasništvu države, kojim bi se trebao urediti i novi model upravljanja državnim poduzećima. Fokus je na onima od posebnog interesa države, iako je broj tvrtki u državnom vlasništvu daleko veći. Ukupno ih je 900, od čega je najveći dio, oko 95 posto, u vlasništvu gradova i županija, dok je u portfelju države 36 tvrtki od strateškog interesa, te još 10 u većinskom i 138 u manjinskom portfelju CERP-a.

Zadnju riječ ima Vlada
Fokus u reformi bit će na 36 strateških tvrtki jer, prema pojašnjenju ministra financija Marka Primorca, imaju i najveći značaj. Od 14,6 milijardi eura ukupnih prihoda koje su u 2023. ostvarile sve državne tvrtke, 12,2 milijarde odnosi se na tih 36 strateških tvrtki.

Ukupna imovina svih državnih poduzeća je 54,3 milijarde eura, što čini 70 posto BDP-a, a od toga se 43,6 milijardi odnosi na strateške tvrtke. Gleda li se zaposlenost, u svim državnim poduzećima ima 87 tisuća zaposlenih, od čega je 48 tisuća u strateškim poduzećima.

Glavnu novinu će predstavljati jasno postavljanje ciljeva za poslovanje svake pojedinačne tvrtke. To pretpostavlja utvrđivanje financijskih i nefinancijskih ciljeva te održivosti poslovanja. Ciljevi, kako je istaknuo Primorac, moraju biti precizni, mjerljivi i kvantitativno izraženi, a srednjoročni i godišnji planovi javno objavljivani. Upravo zbog toga će i biti važno stavljanje naglaska u zakonskom okviru na profesionalizaciju uprava i nadzornih odbora.

Članove NO-a birat će povjerenstvo koje će će na temelju natječaja formirati Vlada, a za izbor nadzornika vrednovat će se dob, spol, profesionalno iskustvo i obrazovanost. Među ostalim, vodit će se i računa o tome da 30 posto predstavnika budu osobe ženskog spola.

Kod izbora nadzornika naglasak se stavlja na neovisnost, što podrazumijeva neovisnost u odnosu na vlasnika. Primjerice, obveznici primjene zakona o sprečavanju sukoba interesa ne mogu biti birani, a ugled, stručno znanje i sposobnost izražavanja samostalnog mišljenja bit će prednost kod izbora.

Novina je i da će članovi NO-a raspisivati natječaje i provoditi postupak odabira uprava. Do sada su to radila resorna ministarstva. Odluku o odabiru najkvalitetnijeg i stručnijeg kandidata za uprave na kraju ipak treba dobiti suglasnost Vlade.

Budući da se u široj javnosti neovisnost čelnih ljudi u državnim poduzećima u pravilu dovodi u korelaciju sa stranačkom ili ideološkom pripadnošću, ministar Primorac je kazao kako stranačka iskaznica ili članstvo u nekoj udruzi i organizaciji neće biti kočnica da bi netko mogao biti izabran za člana NO-a ili uprave, već da se prioritet želi staviti na profesionalizam kandidata.

Namjera je, dodao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, što više depolitizirati korporativno upravljanje državnim tvrtkama, ali i podići stupanj profesionalnosti. “Ciljevi će biti jasno postavljeni, što do sada nije bio plan, nego su ih u praksi same uprave postavljale”, istaknuo je Šušnjar.

Rad Uprava bit će ocjenjivan i vrednovan, pa će i plaće pratiti evaluaciju njihove uspješnosti u ostvarivanju ciljeva i poslovanju, što znači da će moći dobiti i bonus, ali i biti smijenjeni u slučaju da ne ispunjavaju plan. Inače će u ingerenciji Vlade biti utvrđivanje vlasničke politike, isplate dobiti i naknada predstavnika u nadzornim odborima.

U Sabor do travnja
Prijedlog zakona u redovnu saborsku proceduru bi trebao ići tijekom prvog kvartala iduće godine, a za njegovu implementaciju bit će potreban i velik broj podzakonskih akata. Nakon usvajanja slijedit će i polugodišnje tranzicijsko razdoblje, tijekom kojega će se provesti priprema za nova pravila i za izbor novih čelnih ljudi u državnim tvrtkama.

Taj zakonski okvir već je u debelom kašnjenju, jer je prvotno planirano da u proceduru ide u prvom kvartalu ove godine, ali je tema upravljanja državnim poduzećima osjetljiva i zbog parlamentarnih izbora i očito zaobiđena.

Izmjenu korporativne prakse, inače, nalažu ciljevi pristupanja OECD-u i ispunjavanje uvjeta iz NPOO-a i povlačenja EU-sredstava, a po kojima je ta problematika jedna od važnijih kojom se u Hrvatskoj valja pozabaviti. Istina je, međutim, da su i važećom regulativom postojali dobri temelji za kvalitetnije upravljanje, ali da je primjena ta koja zapinje i ruši standard.