Srbija može održati gospodarski rast i otvoriti nova radna mjesta ako ulaže u otpornost na klimatske promjene i dekarbonizaciju, navodi se u upravo objavljenom Izvješću Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju za Srbiju.

U izvješću se ističe da Srbija treba uložiti 9,5 milijardi dolara u sljedećem desetljeću kako bi zaštitila ljude i imovinu od štetnih i rastućih utjecaja poplava, klizišta, suša, toplinskih valova, šumskih požara i potresa.

Prijeti pad BDP-a
Ta ulaganja, koja iznose oko 0,5 posto BDP-a godišnje, mogu pomoći Srbiji da bolje kontrolira utjecaje klimatskih promjena na vodnu i energetsku sigurnost, poljoprivredu, promet i cestovnu infrastrukturu.

Bez tih ulaganja, kako je navedeno, gospodarstvo zemlje moglo bi se smanjiti za najmanje 15 posto do 2050. godine kao posljedica klimatskih katastrofa.

“Korist od takvih ulaganja daleko će nadmašiti troškove. Ulaganja će pridonijeti zaštiti ljudi i imovine, ali i utrti put rastu zapošljavanja, dodati nove vještine i stvoriti veće trgovinske mogućnosti, posebice u zelenim sektorima, primjerice, u proizvodnji električne opreme za vjetroelektrane,” rekao je Nikola Pontara, šef Ureda Svjetske banke u Srbiji.

A s dodatnim ulaganjima od 10,4 milijarde dolara u sljedećih 25 godina, dodao je, Srbija bi također mogla dostići svoj neto nulti cilj do 2050. godine.

Postizanje neto zero cilja zahtijeva postupno ukidanje ugljena i izgradnju solarnih kapaciteta, vjetrokapaciteta, hidrokapaciteta i prirodnog plina, uz istovremenu elektrifikaciju prometa i poboljšanje energetske učinkovitosti u grijanju i industriji.

Ulaganje u prilagođavanje klimi i dekarbonizirano gospodarstvo bit će od ključne važnosti za otporan i čist razvoj srpskog gospodarstva. Nadalje, u izvješću se navodi da 85 posto ulaganja u dekarbonizaciju gospodarstva može doći iz privatnog sektora u adekvatnom regulatornom okruženju.

“Privatni sektor Srbije je pozicioniran da predvodi tranziciju zemlje u zeleniju ekonomiju, potičući inovacije i ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i održivi razvoj”, rekao je Nikola Marchie, regionalni menadžer IFC-a za zapadni Balkan.

Put do gospodarstva otpornog na klimu i ugljično neutralnog gospodarstva zahtijeva složene transformacije koje kombiniraju ulaganja s daljnjom reformom financijskog sektora kako bi ga učinili dostupnijim malim poduzećima i novoosnovanim tvrtkama, razvoj tržišta zelenog duga, poboljšanja u obrazovanju…

Troškovi neaktivnosti – veliki
Kako se navodi u izvješću, Srbija je izložena većem broju prirodnih i klimatskih rizika, a potencijalni troškovi nedjelovanja na tom planu su visoki. U prošlosti su ekstremne vremenske prilike uzrokovale značajne materijalne štete i financijske gubitke te dovele do smrti, što je uvelike utjecalo na ekonomiju ove zemlje.

“Srbija je suočena s rizikom od čitavog niza hidrometeoroloških pojava, poput poplava, klizišta, suša, toplotnih valova, šumskih požara i potresa. Sve veće opasnosti koje donose ti klimatski rizici utječu na sigurnost opskrbe vodom i energijom, poljoprivredu, ruralna područja i zajednice s nižim prihodima, ali također ometaju promet i otežavaju rad cestovne infrastrukture. Ti su šokovi izrazito lokalizirani i povećavaju osjetljivost, a njihove se posljedice prenose na domaće uslužne djelatnosti i proizvodne lance vrijednosti”, navodi se u Izvješću.

U nedostatku ulaganja usmjerenih na prilagodbu promijenjenim klimatskim uvjetima, potencijalno smanjenje BDP-a bilo bi između 14,7 i 17,8 posto u 2050. godini prema scenariju rasta u skladu s postojećim trendom (od RPK 8,5 do RPK 2,6), što bi, kao istaknuto, može se smatrati donjom granicom projekcije.