U slučaju da Sjedinjene Američke Države (SAD) uvedu najrigoroznije sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), koje bi značile nemogućnost otkupa i prerade nafte, Srbija bi sa sadašnjim rezervama mogla izdržati oko dva mjeseca.

Kako za Danas kaže energetski stručnjak Bogdan Petrović, taj podatak znamo iz izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali je, napominje, ostalo nejasno imamo li zalihe nafte ili derivata za dva mjeseca, koje derivate imamo i u koje količine.

Poruka iz Bruxellesa

Plenković želi opskrbiti Srbiju naftom preko Janafa

Dobili su potvrdu

Vučić: Amerika nam uvodi sankcije. Ostat ćemo bez nafte iz Hrvatske

Nema podatka o rezervama
Redakcija Danasa pitala je Ministarstvo rudarstva i energetike kolike su točne rezerve nafte i naftnih derivata i za koji period bi one bile dovoljne za potrebe zemlje, ali do objave ovog teksta nismo dobili odgovor. članak.

Službeni podaci, koje bi trebala objaviti Republička direkcija za robne rezerve, ne postoje. Na stranicama ove ustanove navodi se da se u njihovim skladištima skladište energenti, metali, dio žitarica, sol, limenke i druga roba za koju ne vrijede posebni uvjeti skladištenja, ali ne i u kojim količinama.

Petrović ističe da bi Srbija, prema europskim propisima, trebala imati rezerve za tri mjeseca. Preko računa za gorivo plaćamo financiranje rezervi naftnih derivata, a posao države je osigurati rezerve za tri mjeseca, objašnjava.

Osim državnih rezervi, NIS ima i vlastite rezerve, a dio zaliha izašao bi i iz njegovih skladišta, što bi državi dalo vremena da nabavi gorivo i opskrbi tržište, a možda i vremena da prikupi novac i preuzme cijeli ili dio NIS-a, kako bi ova jedna od najvećih kompanija u Srbiji nastavila s radom. Petrović smatra da je NIS nakon moguće najave uvođenja sankcija vjerojatno krenuo s većim uvozom nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF).

NIS je ključna figura u Srbiji za nabavu i preradu nafte. Čak 70 posto dizela i 85 posto benzina koji se potroše u Srbiji dolazi iz rafinerije NIS-a u Pančevu, a ostatak dolazi iz uvoza, rekao je ranije za RTS predsjednik Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) Tomislav Micović..

Stoga bi svaki poremećaj u opskrbi ili preradi nafte u NIS-u mogao dovesti do nestašica goriva i skoka njihovih cijena.

Prema podacima Agencije za energetiku (AERS) iz 2023. godine, od ukupnog broja benzinskih postaja u Srbiji, čak 20 posto je NIS. No, i drugi prodavači goriva kupuju gorivo iz pančevačke rafinerije, ali ima i onih koji uvoze derivate, među kojima su MOL i OMV.

A kako bi se moglo zamijeniti NIS-ovo gorivo? Prije svega, država bi mogla uvoziti naftne derivate iz rafinerija u regiji na tri načina. Prvi je teglenicama Dunavom (putem kojim već dolazi dio derivata), drugi željeznicom, a treći kamionima u cisternama.

No, 70 posto dizela i 85 posto benzina ne može se tako brzo nabaviti na tržištu, istaknuo je ranije Tomislav Mićović. “Logistički je nemoguće tako brzo osigurati tolike količine naftnih derivata u okolišu”, rekao je.

To je nedavno za Danas potvrdio energetski stručnjak Goran Radosavljević koji je rekao da je, konkretno, dopremanje goriva kamionima stvar logističke mogućnosti.

“Pitanje je ima li dovoljno kamiona i cisterni za dovoz tog goriva, a sve bi to utjecalo na poskupljenje goriva”, upozorio je Radosavljević.

I EPS je u problemu
Bogdan Petrović smatra da će nabavka dizela i benzina za široku potrošnju, odnosno za građane, biti manji problem nego što će Elektroprivredi Srbije (EPS) biti nabavka mazuta.

“EPS je veliki potrošač mazuta, jer njime loži ugalj u TENT-u u Obrenovcu. To je puno veći problem. Ako bi nestalo mazuta, pala bi i proizvodnja električne energije, koja je, inače, nedostatna u uvjetima suše i niskog vodostaja koji trenutno vlada, a EPS je trenutno neto uvoznik električne energije.

Neke od toplana u Srbiji koriste i lož ulje. No, s obzirom na to da smo usred sezone grijanja, očekujem da će se to izgurati”, kaže Petrović. Kad je riječ o općoj potrošnji, odnosno kupnji dizela i benzina za vozače, bit će manji problem nadoknaditi, smatra on, jer se i sada određene količine uvoze.