Kreativno inovativni multifunkcionalni centar Ložionica, koji se gradi u kompleksu Beograd na vodi, dobio je nešto više od 10 milijuna eura iz proračuna, objavljeno je u Narodnim novinama, piše Forbes Srbija.

Usvojenom odlukom za taj je projekt izdvojeno 1,2 milijarde dinara, i to kroz tekuću proračunsku rezervu.

Kompleks Ložionica
U odluci stoji da je novac uzet od Ministarstva financija, odnosno iz sredstava namijenjenih plaćanju kazni i penala.

Taj iznos namijenjen je Uredu za informacijske tehnologije i elektroničku upravu. Određen je “radi osiguranja nedostajućih sredstava potrebnih za rekonstrukciju, sanaciju, dogradnju i izgradnju objekta u sklopu kompleksa Ložionica. Vlada je donijela još 14 odluka o korištenju sredstava tekuće proračunske pričuve.

Tako je Upravi za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede prebačeno 5,3 milijarde dinara iz proračuna predviđenih za plaćanje kazni i penala. Razlog je “osiguranje nedostajućih sredstava za isplatu izravnih poticaja u poljoprivredi i provedbu mjera ruralnog razvoja”, navedeno je u ovoj odluci.

Novac iz pričuve dobili su i Beograd i Kragujevac. Kapitalu je izdvojeno 620 milijuna dinara, na ime transfera lokalnim samoupravama “za izvršenje obveza, iz razloga koji se nisu mogli predvidjeti u postupku pripreme i donošenja proračuna, a koji mogu ugroziti tekuću likvidnost”.

Taj je novac prethodno bio namijenjen Ministarstvu financija za projekt Centralni informacijski sustav za obračun plaća zaposlenih u javnom sektoru. Za iste potrebe, odnosno za održavanje tekuće likvidnosti, Kragujevcu je izdvojeno i 230 miliona dinara.

Košarkaški savez Srbije je iz tekuće proračunske rezerve ovoga puta dobio 80 milijuna dinara za potrebe normalnog rada. Taj je novac prije bio namijenjen Upravi za riznicu Ministarstva financija. I to za regulaciju, upravljanje i nadzor financijskog i fiskalnog sustava. Dodijeljena je preko Generalnog sekretarijata Vlade Srbije.

Netransparentno trošenje
Ski centar Brezovica, odnosno JP Skijališta Srbije, dobio je subvenciju od 16 milijuna dinara, također iz tekuće budžetske rezerve.

U analizi koju je nedavno provelo Fiskalno vijeće, podsjeća Forbes Srbija, navodi se da je korištenje proračunske rezerve nedovoljno transparentno. Problem je što u pravilu nema informacija za što se točno novac koristi. Ali i velika potrošnja za financiranje povjerljivih državnih rashoda.

U Fiskalnom vijeću su izračunali da je samo od 2018. do 2022., skrivajući se iza povjerljivosti, stroge povjerljivosti i državne tajne, iz proračunske rezerve preraspodijeljeno najmanje 720 milijuna eura, a da porezni obveznici ne znaju kamo je taj novac otišao.