Zbog velike suše i kratke mreže kanala za navodnjavanje poljoprivreda Srbije ove će godine imati loše rezultate, što će smanjiti gospodarski rast, ali je odlučila osnovati Institut za razvoj umjetne inteligencije, piše mjesečnik Biznis i financije.

Prema popisu poljoprivrede iz 2023. godine, samo 8,3 posto korištenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji se navodnjava.

Biljna proizvodnja
Poljoprivredna proizvodnja lani je porasla 8,7 posto, ali s prilično niske baze u 2022. godini, a rast je ostvaren zahvaljujući povećanju biljne proizvodnje za oko 15 posto, čime je uspio nadoknaditi pad stočarske proizvodnje od gotovo pet posto.

Stočna proizvodnja nastavila se smanjivati te je tijekom 2023. desetkovani stočni fond prošle godine još više osiromašio. U odnosu na 2022. godinu, broj goveda smanjen je za više od devet posto, odnosno za 75.000 grla, a broj mliječnih krava za više od deset posto.

U sektoru svinjogojstva pad je još drastičniji, Srbija je u godinu dana ostala bez 526.000 svinja, odnosno njihov broj u 2023. bio je za petinu manji. Broj krmača manji je za 17 posto, smanjen je i broj koza i kokoši nesilica, dok je broj ovaca ostao na približno istoj razini kao i 2022. godine.

Poljoprivrednici su prošlu godinu upamtili po suši, a potrošači po poskupljenju. Najveći udar na kućni budžet zadala je cijena povrća koja je u prosjeku skočila 40 posto. Mlijeko je poskupilo oko 23 posto, jaja 18 posto, svinjetina i teletina 17 posto.

U izvozu sektora poljoprivrede 60 posto čini primarna proizvodnja, čija je vrijednost u 2023. bila blizu 2,9 milijardi eura, što je pad od gotovo 13 posto u odnosu na 2022. godinu. Kao i prethodnih godina, maline su prednjačile u izvozu s udjelom od 10 posto, dok je u odnosu na 2022. najveći pad vrijednosti zabilježen u izvozu žitarica, sa 694,6 milijuna eura u 2022. na 440,8 milijuna eura u 2023. godini.

Za razliku od izvoza, rast je zabilježen kod svih kategorija uvoza. Lani je uvoz primarnih poljoprivrednih proizvoda porastao više od sedam posto u odnosu na 2022., ali čak 50 posto u odnosu na petogodišnji prosjek.

Srbija je uglavnom uvozila smrznutu svinjetinu, sirovu kavu, banane, sjemenski kukuruz i trgovačku soju.

Najveći suficit u robnoj razmjeni u 2023. godini ostvaren je u sektoru voća (420,6 milijuna eura) i žitarica (359,6 milijuna eura), dok je najveći deficit zabilježen u mesu i ostalim klaoničkim proizvodima (210,8 milijuna eura), kavi, čaju i začinima (97 milijuna eura), mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i prirodni med (70,8 milijuna eura).

Srbija najviše primarnih poljoprivrednih proizvoda izvozi u Europsku uniju i tržište CEFTA-e, dok je izvoz u Rusiju u padu od 2021. Osobito je to vidljivo kod svježih jabuka, kojih je u Rusiju izvezeno 48 posto manje nego 2022.

Pad dodane vrijednosti
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), poljoprivreda je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila suficit od 61,9 milijuna eura. Izvoz ovog sektora iznosio je 636,9 milijuna eura, 51 posto više u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, a udio u ukupnom izvozu u tom je razdoblju povećan s 2,9 posto na 4,4 posto.

Uvoz je u prvih šest mjeseci ove godine iznosio 575,1 milijun eura, što je rast od 5,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, a udio u ukupnom uvozu povećan je s 2,9 posto na tri posto.

Kako se navodi u publikaciji Makroekonomske analize i trendovi (MAT), poljoprivreda je u prvih osam mjeseci zabilježila pad bruto dodane vrijednosti za oko pet posto.