Periodična izdanja državnog duga već 20-ak mjeseci podrazumijevaju i mogućnost sudjelovanja građana. Osim dviju takvih obveznica (dvogodišnjih u lanjskom ožujku i trogodišnjih sredinom srpnja ove godine) u međuvremenu su ritam uhvatile i ponude upisa kratkoročnog duga države kroz trezorske zapise ročnosti 3 i 12 mjeseci.

Jučer je tako zaključen prvi krug upisa (namijenjen tzv. malim ulagateljima) novih trezoraca na rok od tri mjeseca, a tijekom tjedan dana njegova trajanja interes za kupnju iskazalo je 15 tisuća fizičkih osoba, s ukupno upisanih 560 milijuna eura nominalne vrijednosti TZ-a.

Konačan upis od strane građana bit će poznat nakon uparivanja s uplatama po upisanim iznosima, ali dosad se u pravilu pokazivalo da se glavnina iskazane potražnje poprati i uplatama. Ministarstvo financija u pozivu je kao ciljani iznos naznačilo 400 milijuna eura, odnosno nešto manje od iznosa koji dospijeva po tromjesečnim zapisima iz rujna.

To znači da će u drugom krugu, koji će se odraditi danas s velikim ili tzv. kvalificiranim ulagateljima, Ministarstvo prihvatiti samo najpovoljnije ponude odnosno da će veći dio ponuda odbaciti. Posljedično će i prinos za institucionalne investitore zasigurno biti (kao i dosad) niži od onoga za građane za koje se on utvrđuje fiksno i unaprijed, a ovaj put iznosi 3,10 posto na godišnjoj razini.

Veći interes
U odnosu na rujansko izdanje 3-mjesečnih zapisa, građani su ovom prilikom pokazali veći interes iako – sukladno tržišnim kretanjima i silaznoj putanji referentnih kamatnjaka Europske središnje banke – nose nešto nižu kamatnu stopu (u rujnu je TZ izdan uz 3,55 posto prinosa za male ulagače). Prije tri mjeseca trezorce je upisalo i uplatilo manje od 13 tisuća osoba, i to ukupno 398 milijuna eura nominalnog iznosa.

Koliki dio ponuda se odnosi na reinvestiranje, zasad nije poznato, ali u prethodnim izdanjima mnogi su se odlučivali za to, s tim da je opcija obnove ulaganja u sustavu e-riznice odnedavno i tehnički pojednostavljena (bez potrebe zasebnih platnih naloga i povezanih troškova).

Tijekom proteklih sedam dana upisa i prosječan iznos (oko 37 tisuća eura) bio je nešto veći nego za rujanske ponude. Očito su financijski vještiji “mali ulagatelji” (pojedinci, obrtnici) u trezorskim zapisima najkraće ročnosti prepoznali dobru priliku za “parkiranje” viška likvidnosti uz solidan prinos u odnosu na usporediva bankovna oročenja, barem u standardnim ponudama koje nisu vezane visinom depozita.

Tako, primjerice, u nekim bankama i ne ističu specifične uvjete za depozite vezane na tri mjeseca, a prema usporednom pregledu na mrežnim stranicama HNB-a, na taj rok kamatne se stope kreću od gotovo “nultih” (u OTP-u, Podravskoj, Karlovačkoj, Imex te Samoborskoj iznose do 0,1 posto), pa do 3,15 posto u Banci Kovanica. Čak i ta, najviša, ispada niža od 3,1 posto prinosa na trezorac, računa li se da su kamate na depozite za razliku od trezoraca i državnih obveznica), oporezive s 12 posto.

Inače, u dosadašnjim plasmanima državnih vrijednosnih papira u kojima je omogućeno izravno sudjelovanje građana, realizirano je više od 195.000 pojedinačnih ponuda građana u ukupnom iznosu od 5,5 milijardi eura, naglasili su iz Ministarstva financija početkom aktualne ponude upisa. Trenutno je pak u državnom dugu više od četiri milijarde eura štednje, odnosno sredstava koja su građani držali pasivno na svojim računima.

Računajući i netom zaključeni prvi krug upisa, u državnim obveznicama i trezorskim zapisima građani danas imaju više od 4,3 milijarde eura. U Vladi s tim u vezi rado podsjećaju da je tijekom ove godine građanima usmjereno oko 90 milijuna eura kamata, umjesto prema financijskim institucijama.