Autentičnost i posebnost postali su nova valuta u svijetu marketinga. Oni koji uspiju stvoriti doista jedinstvena iskustva postaju dio priče koju ljudi dijele, ne samo sa svojim bližnjima već i s virtualnim svijetom. Trud uložen u kreiranje nezaboravnih trenutaka vraća se višestruko, u reputaciji i kao moćan oblik “neplaćenog” marketinga. Tako ključno pitanje postaje što možemo ponuditi da bismo ostali zapamćeni, zadržali postojeće goste i privukli nove.

Na 9. Nacionalnom DMK forumu u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), vodeći domaći i svjetski stručnjaci na temu destinacijskog menadžmenta istaknuli su eno-gastronomski turizam kao ključni trend i snažan adut hrvatskog destinacijskog menadžmenta.

Korak: Svoju inspiraciju crpim iz obiteljskog nasljeđa.

“Naša zemlja kontinuirano radi na razvoju i promociji eno-gastronomije kao jednog od ključnih turističkih proizvoda, koji je često važan motiv dolaska gostiju u destinaciju. Osim toga, eno i gastro turizam bitni su aduti u privlačenju turista izvan glavnih ljetnih mjeseci, što doprinosi razvoju cjelogodišnjeg turizma, našeg prioriteta u unaprjeđenju sveukupne turističke industrije”, rekao je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

“Turizam je postao posve neodvojiv od želje za otkrivanjem novih okusa i mirisa krajeva koje gosti posjećuju. Jasno je da se destinacije moraju istaknuti raznolikom i autentičnom ponudom, gdje hrana i piće oslikavaju prirodu i kulturu iz koje su potekli. Upravo u tome vidimo važnost destinacijskih menadžment kompanija, čija je ključna uloga kreiranje proizvoda s visokom dodanom vrijednošću”, dodao je Tomislav Fain, predsjednik UHPA-e.

Gastronomija je priča o identitetu

Da je gastronomija uistinu gospodarski sektor u razvoju s velikim potencijalom za diverzifikaciju ekonomije, smatra i Španjolac David Mora, koordinator magistarskog programa Food Tourism u Baskijskom kulinarskom centru, konzultant u turizmu i osnivač projekta Emoturismo. Osim toga, ističe, gastronomija osnažuje i identitet destinacije.

“Zašto je gastronomija postala posebno popularna posljednja dva desetljeća? Ljudi su sve svjesniji važnosti prehrane, zdravih namirnica i općenito toga kako je prehrana povezana s našim blagostanjem. Istraživanja su pokazala da što zdravije jedemo, to se bolje osjećamo.

Hrana je, također, sreća. To su trenuci koje dijelimo s drugima. Posebno je to na cijeni u mediteranskim zemljama. Mi uživamo jesti s obitelji, prijateljima, rođacima, poslovnim partnerima…

Štefan: Moramo biti iskreni, autohtoni i moderni.

Hrana predstavlja zajednicu, hrana predstavlja identitet. Zato je toliko moćna i za turizam jer osnažuje naš identitet kao destinacije. Danas je to ključno, da se definiramo putem nje i istaknemo po čemu se razlikujemo od drugih zemalja. To posebno vrijedi za Europu. Mi smo skup malih zemalja koje se gastronomski razlikuju, posebno Hrvatska, koja ima 80 jela prepoznatih i zaštićenih od Europske komisije.

Morate znati da je to stvarno pravo nacionalno blago i da u Hrvatskoj imate mogućnosti proširiti gastro ponudu na cijelu godinu i u drugim regijama, a ne samo tijekom ljetnih mjeseci”, istaknuo je Mora naglašavajući važnost suradnje između privatnog i javnog sektora, od restorana i barova do proizvođača hrane i vinara, smještaja, atrakcija, kao i medija.

Predviđa se da će tržište usluga prehrane u razdoblju od 2024. do 2028. porasti 1,07 milijardi USD potaknuto rastućom potražnjom za objedovanjem vani, što znači da će sektor gastronomije biti sve veći i veći i veći, i da će se sve više destinacija brendirati gastronomijom i investirati u nju jer je to ono što ljudi traže.

Održivi turistički resurs

“Na Svjetskom forumu o gastronomskom turizmu u Bahreinu predstavnik Mete rekao mi je da je već sada 70 posto pretraga unutar Meta sistema vezano uz gastronomiju. To znači da je gastronomija stvarno zauzela centralno mjesto kada je riječ o našim lifestyle iskustvima. Za zemlje poput Hrvatske, koje imaju takvu gastro baštinu, ovaj rastući biznis predstavlja veliku priliku kroz različite dimenzije gastronomije – za vrijednost brenda i brendiranje mjesta, kao pokretač inovacija, kao privlačna investicija, kao održivi turistički resurs, kao pokretač izvoza roba i usluga te kao izvor ponosa.”

Nema sumnje, hrana je globalni trend, ali i tradicija i baština. Kada pretražuju destinaciju koju planiraju posjetiti, putnici žele znati sve o vinu, slavnim chefovima, restoranima koji ulaze na listu najboljih.

“3500 geografskih oznaka u Europi, to je nešto stvarno jedinstveno i velik potencijal za turistička iskustva, posebno vino, za koje bih rekao da je ‘hrana’ broj jedan u smislu turističkog potencijala”, kaže Mora. Ne treba zanemariti ni hotelske restorane – s putnicima koji sve više pri odabiru hotela razmatraju mogućnosti objedovanja, oni postaju sve značajniji čimbenik.

Luksuz kakav traže moderni gosti

Posebno je zanimljiv trend na globalnom luksuznom tržištu koji je osobito aktualan među generacijom Z. Makroekonomska neizvjesnost i kontinuirani rast cijena među robnim markama bilježe pad kada je riječ o kupnji materijalnih bogatstava, ali s druge strane potrošači skloni luksuzu ne štede kada je riječ o jedinstvenim iskustvima, kreiranim samo za njih, koje će doživjeti samo jednom u životu.

Upravo jedno takvo nudi i Rudolf Štefan, ambasador hrvatske gastronomije i jedan od naših najpoznatijih chefova, čiji je restoran Pelegrini u Šibeniku ovjenčan Michelinovom zvjezdicom. Riječ je o Pelegrini brodu, konceptu koji se fokusirao na potpuni minimalizam i personalizirani pristup.

“Živim tu na moru, naša kuhinja jedna je od rijetkih koja ima pogled na more, a ja to more 20 godina uopće nisam konzumirao. Tako blizu, a tako daleko. I onda sam počeo razmišljati kako uopće da dođem do tog mora, kako da to bude svrsishodno. S druge strane, primijetio sam također da današnji moderni gosti traže uvijek nešto novo, nešto posebno, traže jedinstveno iskustvo… I tako smo krenuli u tu priču.

A što me zapravo najviše potaknulo? To da budemo personalni. Taj personalni odnos danas je toliko bitan i ključan. Ja sam tu na brodu i skiper i kuhar, a moj sommelier je mornar i brine se o vinima. Mi smo se tu stvarno približili gostu i kreirali smo jedinstven proizvod koji nije za svaki dan.

Ono što je posebno zanimljivo jest da imamo goste koji nas prate 13-14 sezona i svake godine dođu kod nas i komentiraju jelovnik; to je stvarno velika odgovornost kad netko dolazi kod vas i zna svako vaše jelo. Bili su i ove godine pa mi kažu: ‘A sada, kad sljedeći put dođemo, na našu 50. obljetnicu, idemo na Pelegrini brod.’ Znači da to njima predstavlja veliku nagradu.

I mislim da je upravo to pravi put, s takvim ponudama naše destinacije mogu rasti i mogu ići naprijed. Također, smatram da takvi projekti moraju odvući mnogo turista iz drugih popularnih, masovnih destinacija koje ne mogu pružiti našu kvalitetu. To su naše prilike i na takav način možemo kreirati nove sadržaje”, istaknuo je vizionar naše gastronomije na temu “Stvaranje gourmet destinacije”.

Perspektiva gourmet turizma

Put je, čini se, jednostavan – okrenuti se onome što imamo i od toga napraviti najbolju moguću priču. Međutim, svrha nije samo povećanje broja posjetitelja, već i osiguravanje da svaki posjetitelj doživi destinaciju na način koji će ostaviti najbolji mogući dojam, uz minimalan negativan utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu.

“Uvijek kažem: moramo biti iskreni, autohtoni i moderni. Dosta se često u medijima spominje i taj termin ‘cijena’, ali ja više volim reći vrijednost za novac. Mislim da je dnevna ponuda to na čemu moramo raditi, gdje moramo biti bolji. Ali ono što moramo shvatiti jest da naši restorani ne mogu biti bolji ako nemaju potporu obrtničkih proizvođača hrane.

To je sinergija koju moramo zajedno odraditi, i to nije jednostavan proces, to je proces koji će trajati sljedeći pet do deset godina. S HTZ-om upravo pripremamo radionicu ‘Gastronomska tradicija vrijednost za novac’ na kojoj će 10 najboljih hrvatskih chefova prilagoditi 10 hrvatskih tradicionalnih recepata upravo dnevnim restoranima. Ideja je da ta naša vrhunska tradicija bude uvijek dostupna svim našim gostima u Republici Hrvatskoj. Samo tako bit ćemo bolji i kvalitetniji u budućnosti”, smatra Štefan.

Noćna iskustva kao nova ponuda

I Bernard Korak, chef kuhinje Koraka, luksuznog obiteljskog restorana i vinarije na Plešivici, također vlasnik Michelinove zvjezdice, istaknuo je na panelu kako je cilj edukacija, i potrošača i osoba koje rade u turizmu, pogotovo u gastronomiji: “Svi bi rekli da je to i namirnica, ali ne možemo govoriti o namirnici u tom kontekstu jer je jednostavno nema dovoljno da bi zadovoljila sve potrebe turizma u Hrvatskoj. Mislim da je rješenje tražiti zamjenu za tu namirnicu koju mi ne možemo pronaći ovdje u tom trenutku, ali da opet pokažemo neku autohtonu priču kroz tu nadomještenu namirnicu.”

Dok je i David Mora naglasio emociju i turizam kao dvije nerazdvojne stvari, i Bernard Korak priznao je da svoju stvaralačku inspiraciju crpi iz emocija koje dolaze kroz obitelj i prekrasan plešivički kraj, koji je zbog nedostatka smještaja u kojem bi se moglo prespavati i dalje samo izletnička destinacija. To je nešto na čemu u perspektivi hrvatskoga gourmet turizma definitivno treba raditi, baš kao i na prilagođavanju ponuda.

“Primijetio sam da puno programa radimo ‘po defaultu’ i ne razmišljamo o gostu. Puno sam puta naišao na situaciju da ljudi kreću u 8 iz Splita pa dolaze na Krku, prođu Krku u dva i pol sata, dođu kod nas na ručak i u 15.30 već idu nekamo. Pa je l’ to užitak, je l’ to odmor? Mislim da moramo prihvatiti klimatske promjene i početi razmišljati da neke aktivnosti stavimo u poslijepodnevnim satima. Možda na Krku treba ići navečer.

Noćna vožnja od Skradina do slapova Krke, takve stvari su budućnost. Moramo malo izokrenuti stvari. Nivo na kojem je Hrvatska doista je jako dobar, ali moramo raditi još više. I ono što sam vidio da je jako bitno, a mislim da je to bio i jedan od glavnih zaključaka konferencije u Bahreinu, mora se stvoriti suradnja između realnog sektora i vlade, jer bez te suradnje i sinergije nema budućnosti i nećemo biti konkurentni”, zaključio je Štefan.