Hrvatski turizam kao jedna od naših najvažnijih gospodarskih grana tijekom povijesti je doživljavao razne promjene, a smjer za budućnost koji je Vlada RH postavila u suradnji s dionicima sektora jest onaj “premiumizacije” i održivosti kao temeljnih postavki održavanja resursa, kulture i autentičnosti destinacije.

Glasno zagovaranje smjera “manje je više”, vertikalno i horizontalno, potvrdila su i stručna predavanja, radionice, prezentacije, sažimanje turističkih i gospodarskih postignuća, komentiranje aktualnih tema na najznačajnijoj turističkoj manifestaciji, Danima hrvatskog turizma u Opatiji, zajedničkom projektu Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore.

Tijekom dva dana DHT-a više od tisuću turističkih djelatnika moglo je slušati, razmišljati i diskutirati o vizijama, ciljevima te o točki preokreta razvoja domaćeg turizma s naglaskom na brzu prilagodbu turističkog sektora imperativu održivosti. Turistički potencijal za daljnji razvoj neupitno postoji, no kako učinkovitije pozicionirati hrvatski turizam?

Hrvatska gospodarska komora, promišljajući o tom segmentu, ove je godine rebrendirala svoju platformu Stories koja sada na jednome mjestu objedinjuje premium hrvatske turističke brendove kao iskorak u jačanju hrvatske turističke zajednice usmjerene na luksuzni i premium turizam.

Vrban: Važno je živjeti i stvarati u skladu s današnjim vremenom, uključujući ekološku osviještenost.

Upravo razmišljajući o potrebi stvaranja nove vizure hrvatskog turizma, na panelu Experience Premium Croatia – Gdje stanuje sreća, HGK je u Opatiji ponudio raspravu koja je zainteresirala mnoge.

Tema kako arhitekturu i dizajn staviti u funkciju premium ponude okupila je priznate domaće arhitekte i dizajnere: arhitekticu Rujanu Bergam Marković, arhitekta Antu Vrbana i dizajnera interijera Deana Franića, s kojima je razgovarala medijska konzultantica Izabela Vrtar. Iz svoga bogatog iskustva govorili su o potencijalima premium turističkog proizvoda, nudeći drukčiju perspektivu o budućnosti ove gospodarske grane.

Vrhunski stručnjaci, koji na poseban način utječu na vizuru hrvatskog turizma, raspravljali su o kreiranju prostora i njegovu utjecaju na budućnost lokalne zajednice.

Redefiniranje luksuza

Arhitekt Ante Vrban, sinonim moderne arhitekture u Hrvatskoj i svijetu, čiji luksuzni projekti izravno utječu na turizam, pojašnjava pojam redefiniranog luksuza. “U današnje vrijeme luksuz ima potpuno drukčiji značaj – naglasak je na autohtonim materijalima i jednostavnosti, kako pri odabiru boja tako i u osmišljavanju atmosfere objekta”, najavio je temu Vrban. Ističe kako kvaliteta interijera proizlazi ne samo iz odabranih materijala već i iz same izvedbe. “Važno je živjeti u skladu s današnjim vremenom, uključujući ekološku osviještenost”, dodaje i zaključuje da je luksuz danas definiran pojmom mira, koji je zahtjevnim klijentima od neizmjerne važnosti.

Kada razmišljamo o turizmu i stvaranju potencijalno novih it prostora, često zanemarujemo kontekst ponude izvan hospitality segmenta. Ante Vrban i svojim djelovanjem naglašava važnost kulturnog, pa i možebitnog vjerskog turizma, kojem je pridonio svojim recentnim arhitektonski zdanjima poput kninske crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta te muzeja novca HNB-a Moneterra.

Simbioza starog i novog

Arhitektica Rujana Bergam Marković, poznata po projektima koji povezuju povijest, umjetnost i ljepotu, transformirala je i rekonstruirala franjevački samostan i utvrdu Rođenja Marijina iz 15. stoljeća na Lopudu u turistički premium objekt Lopud 1483 u koji bez uobičajene medijske pompe dolaze neki od najbogatijih ljudi svijeta. Viziju investitorice Francesce von Thyssen-Bornemisza, čija je umjetnička kolekcija jedna od najimpozantnijih na svijetu, Bergam Marković sa svojim je kolegama iz arhitektonskog studija Arhitektri dovela do savršenog spoja povijesti i očekivanja gostiju modernog doba.

O izazovima na svome putu Bergam Marković govori: “U ovako složenim projektima jasna vizija je od neizmjerne važnosti. Lopud, moj životni projekt, naučio me kako zaštićena baština ne mora nužno nastaviti svoj povijesni tijek, već može poprimiti novu funkciju. Kod takvih projekata ključno je restaurirati postojeće, a novo nikako ne smije konkurirati ostavštini. Stvaramo simbiozu starinskog i modernog.”

Na temu simbioze staroga i novoga istaknuli su važnost revitalizacije starih prostora, zgrada, hotela, kuća – što destinaciju izravno čini održivijom i zelenijom jer se tako oplemenjuju postojeći resursi bez narušavanja autohtonosti same destinacije.

Bergam Marković: Lopud, moj životni projekt, naučio me kako zaštićena baština ne mora nužno nastaviti svoj povijesni tijek, već može poprimiti novu funkciju.

Vrban, Bergam Marković i Franić slažu se da pri “zauzimanju prostora” investitor i arhitekt, a naposljetku i dizajner interijera moraju shvatiti utjecaj koji gradnjom i razvojem svojih projekata imaju na budućnost mjesta i prirode koja ga okružuje.  

Rujana Bergam Marković također je istaknula svevremenost pri kreiranju prostora za javnu namjenu, kao na primjeru rješenja zagrebačkog restorana Bocca Marai, koji je također projektirala. Ante Vrban navodi primjer Beča kao odličan primjer interpolacija i osvještavanja idejnih rješenja modernih ostvarenja na povijesnim građevinama.

Proces dizajna i storytelling

Dean Franić, renomirani dizajner interijera, zaslužan za mnoge prepoznatljive projekte  poput uređenja hotela Adriatic Rovinju, hotela Excelsior u Dubrovniku te Canopy Hilton Zagrebu, govori o evoluciji dizajna i važnosti storytellinga.

“Proces rada s godinama se mijenjao, kao i klijenti. Lokalna priča je polazište, no prvi dojam ključan je za daljnji rad. Danas se fokus više stavlja na udobnost nego isključivo na estetiku. Storytelling postaje sve važniji dio dizajna, što često uključuje kompleksne destinacije i segmentiranje, koje strani investitori katkad ne razumiju do kraja. Autentičnost je imperativ, dok banalnost treba izbjegavati”, naglašava Dean Franić.

Stvaralačku snagu Deana Franića mnogi nazivaju interpretacijom hrvatske dolce vite, osjećaja koji može stvoriti samo autentičnost i autohtonost, lišena pretjerivanja, naslonjena na prepoznatljivost i emociju.

Baština i održivost kao ključni faktori

Svi sudionici složili su se kako kulturna baština i arhitektonska povijest imaju izuzetnu ulogu u premium turizmu. Potrebno je očuvati slojeve povijesti, uz implementaciju moderne tehnologije, kako bi se osigurala dugoročna održivost. “Naš je zadatak vizualizirati priču o tome tko smo kao narod jer smo puno više od sunca i mora. U tome moramo biti odvažni, hrabri jer sve predispozicije imamo”, zaključuje Vrban. Franić dodaje kako je umjetnost zanemaren segment hrvatskog turizma te naglašava pozitivne pomake, primjerice kroz storytelling u dizajnu hotela kao što je Canopy by Hilton u Zagrebu.

Hrvatske premium destinacije

Zaokret u brendiranju turizma prema luksuznom segmentu otvara pitanje koje lokacije i mjesta u Hrvatskoj imaju potencijal postati prepoznatljive premium destinacije. Arhitektica Rujana Bergam Marković ističe brojne predivne lokacije, osobito na osamljenim otocima i marginalnim dijelovima zemlje, koje su izvan sezone “uspavane” – poput, primjerice, Like. Smatra da bi takva područja trebalo revitalizirati i uključiti lokalno stanovništvo u strateški proces oživljavanja. Kao inspiraciju navodi svjetske medical spa resorte i holističke centre, za koje vjeruje da bi se izvrsno uklopili u hrvatski kontekst. Zaključuje: “Ne radimo samo zbog turizma, nego kroz turizam za cjelokupnu zajednicu.”

Franić: Lokalna priča je polazište, no prvi dojam ključan je za daljnji rad. Danas se fokus više stavlja na udobnost nego isključivo na estetiku.

Dizajner Dean Franić kao primjer premium destinacije ističe svevremenski Portofino, dok Lošinj vidi kao savršen primjer elitnog turizma: “Lošinj je otok s fantastičnom infrastrukturom koja može biti uzor mnogima. Omjer netaknute prirode, luksuza i izgrađenosti je izbalansiran i zadovoljava u svim segmentima.”

Arhitekt Ante Vrban naglašava potencijal nautičkog turizma, koji bi, prema njegovu mišljenju, trebao dosegnuti vrhunsku razinu. Međutim, smatra kako Hrvatska ne treba nikoga kopirati jer posjeduje jedinstvene prednosti: “U tri sata od Zagreba možemo promijeniti četiri topografije, piti vodu iz slavine, uživati u predivnoj klimi i netaknutoj prirodi. Takvo bogatstvo ima malo koja zemlja.”