Ako je suditi prema ostvarenjima u prva tri kvartala, ove bi godine vrijednošću robnog izvoza hrvatskih kompanija na prvo mjesto moglo zasjesti tržište Bosne i Hercegovine.

U prvih devet mjeseci u BiH je izvezeno robe za gotovo 20 posto više nego lani, čime je vrijednost izvoza dosegnula nepunih 2,02 milijarde eura. To je još uvijek nešto manje od ostvarenog izvoza u Njemačku (2,11 mlrd. eura), ali ove godine on je u znaku stagnacije, odražavajući slabosti njemačkog gospodarstva.

Istodobno, u Italiju, koja je uz Njemačku godinama glavni vanjskotrgovinski partner Hrvatske, izvoz u prve tri četvrtine godine bilježi pad, i to gotovo četiri posto, pa ga je onaj na BiH tržište premašio već u kolovozu (u devet mjeseci u Italiju je izvezeno robe za 1,97 milijardi).

Svaka šesta tvrtka izvoznik
Uz pretpostavku da se u zadnjem tromjesečju ne preokrene trend, iza BiH bi prema hrvatskom robnom izvozu mogla ostati i Slovenija. Ona je našim izvoznicima lani bila treće najveće tržište, no ove godine i izvoz na to tržište raste znatno sporije (2,6 posto).

Prema preliminarnim podacima državnih statističara zaključno s krajem listopada, ukupna vrijednost robnog izvoza Hrvatske dosegnula je 19,7 milijardi eura, što je u odnosu na prošlu godinu 3,6 posto više, dok je uvoz rastao nešto jače – 4,9 posto, na 35 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit time se produbio na 15,4 milijarde eura (s nepunih 14 na kraju rujna), a pokrivenost uvoza izvozom nešto je viša od 56 posto.

Za više od toga očito bi trebalo i više nego svako šesto poduzeće koje je i izvoznik, iako je ministar gospodarstva Ante Šušnjar na jučerašnjem skupu izvoznika u organizaciji Lidera, uz ostalo naglasio kako je od ulaska u Europsku uniju hrvatski izvoz gotovo utrostručen.

Ove godine, međutim, izvoz u zemlje EU u godišnjim usporedbama jedva bilježi rast – veći je od lanjskog za samo 0,2 posto (potkraj listopada stigao je nadomak 13 milijardi eura), nasuprot onome u zemlje nečlanice Unije, kojima je ove godine plasirana 11 posto veća vrijednost roba (6,7 milijardi).

Usto, uvoz iz EU bilježi rast (za 7,7%), dok je iz ostalih država 4,2 posto manji, što znači da robna razmjena s nečlanicama ublažavajuće djeluje na vanjskotrgovinski deficit. Nešto detaljnija ukupna slika robne razmjene, po djelatnostima i po zemljama, zasad je dostupna za prvih devet mjeseci.

Od dvadesetak djelatnosti Hrvatska suficit (i) ove godine ostvaruje samo u dvije, a to su prerada drva i proizvodi od drva (bez namještaja) te u kategoriji opskrbe vodom i gospodarenja otpadom. Pritom je kod prerade drva iznos u znaku stagnacije (i to nakon lanjskog značajnog pada).

Rast Končara i Podravke
Među djelatnostima koje se u 2024. ističu iznadprosječnim rastom izvoza su, primjerice, naftni derivati (+22,5%), farmaceutika (+16,2%) i proizvodnja vezana uz autoindustriju (22,5%). U isto vrijeme npr. vrijednost izvoza električne energije manja je za čak 34 posto, vrijednost izvezenog namještaja od lanjske je manja za četvrtinu, a tek nešto manji pad (24%) bilježi i izvoz duhanskih proizvoda.

No, ovogodišnja ostvarenja nekih industrijskih perjanica očituju se i u statističkoj slici pojedinih grana prerađivačke industrije. To vrijedi, primjerice, za izvozne rezultate Končara koji evidentno dobro koristi provedbu europskih ciljeva zelene energetske tranzicije.

Tako je Gordan Kolak, predsjednik Uprave, komentirajući 9-mjesečne rezultate na razini Grupe, naveo kako je u izvozu ostvareno 534,3 milijuna eura prihoda od prodaje, što predstavlja rast od čak 32,3 posto, a udio izvoza u prodajnim prihodima time je dosegnuo 72,7 posto.

I Podravka se pohvalila rastom prodaje svojih prehrambenih i farmaceutskih proizvoda na svim važnijim tržištima. Isto vrijedi i za niz drugih izvoznih perjanica, ali ukupno gledano prerađivačka industrija je izvoz povećala za 3,1 posto, uz istodobni porast uvoza za 7,2 posto.