Zbog izrazito visokih temperatura i dugotrajne suše ovo ljeto urod grožđa je u prosjeku manji za 30 posto, a iskusni vinogradari ne pamte da su rane sorte brane već početkom kolovoza. Zbog toga grožđe ima izrazito visoke šećere, niske kiseline i dehidrira, rekao je nedavno profesor Marko Malićanin s Poljoprivrednog fakulteta u Kruševcu.

“Tek ćemo vidjeti kakav ćemo aromatski potencijal dobiti u vinima i kako su ove ekstremne temperature utjecale na kompletan metabolizam biljke”, dodao je profesor u razgovoru za RTS.

Oštar pad
Kada je riječ o prethodnoj godini, 73 tvrtke koje se bave uzgojem grožđa u Srbiji imale su solidne poslovne rezultate, iako je ukupna dobit cijele djelatnosti u padu. Naime, ukupna dobit za 2023. godinu iznosila je nešto više od 200 milijuna dinara, a godinu ranije bila je znatno veća – 706,8 milijuna dinara. Prethodno su vinogradari u 2021. godini ostvarili dobit od 54,3 milijuna dinara, pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.

Kada je riječ o ukupnim prihodima, oni su u 2021. godini iznosili gotovo 1,29 milijardi dinara, a godinu kasnije gotovo su udvostručeni – na 2,41 milijardu dinara. Lani su doživjeli nagli pad, na samo 12,5 milijuna dinara.

Na listi najuspješnijih tvrtki u ovoj djelatnosti na prvom mjestu po ukupnim prihodima u 2023. je MLM Vinum iz Supljaka s 307,7 milijuna dinara, dok je dobit iznosila 104,1 milijun dinara. Godinu dana ranije dobit ove male tvrtke sa šest zaposlenih bila je nešto manja – iznosila je 97,4 milijuna dinara, a ukupni prihod 376,5 milijuna dinara.

Na drugom mjestu je tvrtka Temet iz Lozovika s ukupnim prihodom od gotovo 255 milijuna dinara, dok je dobit iznosila 34,5 milijuna. Podaci iz 2022. godine pokazuju da je ova tvrtka sa 14 zaposlenih imala manje prihoda za oko 50.000 dinara, dok je dobit bila 26,7 milijuna dinara. Kako stoji na stranicama ovog proizvođača vinove loze, vinarija obrađuje 37,8 hektara vinograda raspoređenih na 19 parcela raspoređenih na dvije lokacije i na nadmorskoj visini od 250 do 330 metara.

“Grožđe dolazi isključivo iz našeg vinograda.” Svojim znanjem i poštovanjem prema okolišu nastojimo održati čvrstu vezu s vinovom lozom. Ostajemo tradicionalisti unatoč sve većem razvoju tehnologije uzgoja vina. Radovi u vinogradu obavljaju se isključivo ručno, što rezultira povećanom kvalitetom vina. Od 2018. godine odlučili smo da ćemo vinovu lozu uzgajati samo prirodnim metodama, bez kemijskih gnojiva i insekticida, odnosno organski, stoji na stranici Temeta.

Na trećem mjestu među poduzećima iz ove djelatnosti nalazi se Eko mineral iz Smedereva, koji je u 2023. imao dobit od 19,4 milijuna dinara, što je oko 800.000 dinara više nego godinu ranije. Ukupni prošlogodišnji prihodi iznosili su 60 milijuna dinara.

Srpska vina ipak se mogu pohvaliti rastućom kvalitetom koja otvara vrata inozemnih tržišta, a čini se da je i vinska kultura u Srbiji, s posebno u Beogradu posljednjih godina uhvatila duboko korijenje.

Vino sve popularnije
U Srbiji je registrirano više od 400 vinarija, a prema podacima Privredne komore Srbije godišnje se proizvede 30 milijuna litara vina. Iz godine u godinu broj vinograda širom Srbije raste, a pod vinovom lozom je više od 20.000 hektara. Povoljna klima i dobar zemljopisni položaj pridonose sve većem razvoju vinarstva, kao i sve većim poticajima države u ovom kraju.

Tajnik Udruženja za biljnu proizvodnju Privredne komore Srbije Aleksandar Bogunović kaže da Srbija ima dugu tradiciju proizvodnje vina, ali napominje da je zemlja slabo prepoznata na karti svijeta. Ističe da je teško privući ozbiljnu pažnju kupaca i ističe da je zato važna inicijativa Otvoreni Balkan koja otvara brojne nove mogućnosti plasmana srpskih vina.