Na bespovratno sufinanciranje iz europskih fondova sljedeće godine mogu računati uglavnom poduzetnici koji će razvijati inovativne projekte. Taj, poduzetnicima najpovoljniji izvor kapitala, s novom financijskom perspektivom promijenio je fokus te od financiranja pogona skrenuo prema inovativnom i održivom.

Promjena je dobrodošla jer jača konkurentnost gospodarstva, no poznavatelji tržišta i dalje se žale na brojne probleme u realizaciji europskih natječaja, da ne spominjemo iznose namijenjene privatnom sektoru.

Cjelokupni iznos koji će biti namijenjen tvrtkama u 2025. tek je 73 milijuna eura veći nego što je bio ove godine te iznosi samo osam posto ukupne alokacije iz Programa Konkurentnost i kohezija (PKK) do 2027. te Integriranog teritorijalnog programa (ITP), a koja zbrojeno premašuju 6,7 milijardi eura, navodi Natalia Zielinska, predsjednica HUP-Udruge profesionalaca za fondove EU i direktorica Euro Grant Konzaltinga.

U odnosu na Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), ovo je odličan postotak. No s obzirom na potrebe gospodarstva, a i ulogu poduzetnika u rastu ekonomije, to realno nije dovoljno. Tome svjedoči veliki broj prijavljenih projekata na natječajima naspram predviđene alokacije posljednjih godina na kojima je prolaznost čak ispod 10 posto”, upozorava Zielinska.

Kako je nedavno najavio ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić, poduzetnici sljedeće godine mogu računati na 552 milijuna eura bespovratnog novca iz 14 natječaja.

Velik interes
Već u drugom kvartalu 2025., prema najavama (koje se, treba napomenuti, često ne obistine), Ministarstvo gospodarstva trebalo bi raspisati dugoočekivani natječaj Podrška za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru, odnosno IRI S3 poziv. Bit će to najveća potpora namijenjena poduzećima sljedeće godine vrijedna 191 milijun eura.

Samo na taj natječaj, koji je posljednji put raspisan 2020. godine, a kojim će biti sufinanciran razvoj novih proizvoda, tehnologija i poslovnih procesa malih i srednjih poduzeća, otpada trećina europskog novca namijenjena poduzećima u 2025. Zielinska napominje da za taj natječaj vlada veliki interes.

Prema istraživanju koje su napravili unutar te udruge, već je sada spremno više od 60 projekata čija vrijednost premašuje 211 milijuna eura. “Samo projekti konzultanata unutar naše udruge prelaze dostupnu alokaciju”, ističe naša sugovornica.

Veliki interes konzultanti očekuju i za natječaj Inovacije novoosnovanih MSP-ova vrijedan 14,6 milijuna eura. Taj poziv Ministarstvo gospodarstva trebalo je objaviti u listopadu ove godine, no rok je očigledno pomaknut.

“S obzirom na to da je odobreno tek 30-ak projekta od preko 270 prijavljenih u sklopu poziva Ciljana znanstvena istraživanja, očekujem da će se bazen neiskorištenih projekata prijaviti na ovaj poziv ili, u nekom modificiranom obliku, na druge pozive poput Integratora ili Inovacija u S3 područjima”, ističe Zielinska.

Dobar odaziv očekuje se i za natječaj Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije – faza II, poznatiji kao SPIN natječaj, čija je vrijednost 100 milijuna eura.

Od iznosom većih ističe se onaj za Pametnu industriju vrijedan 47,4 milijuna eura, kojeg bi također u sljedećoj godini trebalo objaviti Ministarstvo gospodarstva. Od ukupno 14 tendera namijenjenih poduzećima to bi ministarstvo u 2025. trebalo raspisati njih sedam, sveukupno vrijednih 327,6 milijuna eura.

Ostatak će biti u ingerenciji Ministarstva regionalnog razvoja i Ministarstva znanosti (svaki će raspisati po tri) te jedan od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Kada će će biti objavljeni, trebalo bi biti poznato sredinom prosinca, kažu nam iz Ministarstva regionalnog razvoja.

Plan objave samo je jedan od problema koji muči poduzetnike i konzultante koji kalkuliraju s europskim novcem. “Ne znamo kada će se koji pozivi raspisivati, a indikativni rokovi se pomiču. Tvrtke ne mogu kvalitetno planirati razvoj investicija, naročito u tako dinamičnom području poput inovacija. Moramo dobiti fiksne termine minimalno dvije godine unaprijed kako bi se iz fondova financirali najbolji projekti”, napominje Natalia Zielinska, ali i cijela branša konzultanata već godinama.

Uvid u analizu
Problem su i evaluacije, odnosno ocjenjivanje projekata, koje je netransparentno i manjkavo, upozorava predsjednica HUP EUPRO-a. “U odluci prijavitelj dobije tek zbirno zbroj bodova bez uvida u analizu ocjenjivača te ne zna zašto se, primjerice, njegova inovacija ne smatra globalnom. Tek nakon žalbe korisnik dobiva na uvid takvu analizu, no tada više nema prostora za žalbu. Smatramo da je važno osigurati transparentnost u obrazloženju ocjena zbog jačanja međusektorskog povjerenja”, ističe Zielinska.

Također, evaluacije često traju mnogo duže od propisana tri mjeseca nakon zatvaranja natječaja. Iz samih ministarstava može se čuti da je razlog prekoračenja činjenica da se i za evaluatore, kojih je premalo na tržištu, moraju raspisivati natječaji. Neki stoga predlažu izradu baze evaluatora iz koje bi se pozivali ocjenjivači. Međutim, takvu praksu Europska komisija ne dozvoljava.

“Moramo što više komunicirati i razmjenjivati iskustva i mišljenja jer imamo još samo dvije godine do iskorištenja alokacije iz višegodišnjeg financijskog okvira te korisnici, poduzetnici i nadležna tijela trebaju jedni druge kao nikada”, zaključuje Zielinska.