Gotovo 30 posto agenata mišljenja je da će cijene nastaviti rasti, dok je jedan od deset pesimističan te očekuje pad cijena. Među njima je i Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, koji je u Zagrebu organizirao godišnju konferenciju na kojoj je sudjelovalo oko 600 agenata koji se bave prodajom nekretnina, piše Večernji list.
Ranilović smatra da su rabljene nekretnine dostigle cijene po kojima se više ne mogu prodati jer su nerealne. Odgovornost i krivicu za velika očekivanja vlasnika stanova, ali i napuhane cijene, vidi i u nekretninskoj industriji, odnosno među agentima koji jedni drugima kradu klijente, oglašavaju prodaju nekretnina bez dopuštenja vlasnika, rade na crno, ne poštuju propise.
“Odnosi među kolegama nisu nikad bili lošiji, na jednu lokaciju dođe i dvadeset agenata, otimaju jedni drugima posao, naguravaju se, manipuliraju vlasnicima. Mogu reći da je u struci nizak nivo stručnosti i da mnogi režu granu na kojoj sjede”, kritičan je bio Ranilović s govornice u prepunoj kristalnoj dvorani hotela Westin. Potkrijepio je to i podacima da su prosječne tražene cijene nekretnina ove godine porasle oko deset posto, na nešto više od 3240 eura po kvadratu, a prodajna im je cijena bila tisuću eura niža, prosječno 2280 eura.
“Agenti dižu cijene, govore prodavateljima da nešto vrijedi više nego što vrijedi i svjesno im lažu. Kupci danas lakše dolaze do podataka, postoje baze podataka s cijenama nekretnina i ako tako nastavite, sutra i preksutra nećete imati što raditi”, poručio je Ranilović okupljenim kolegama. Inače, u Hrvatskoj posluju 1174 domaće i 46 stranih agencija, a 4433 agenta položila su stručni ispit Hrvatske gospodarske komore za bavljenje tim poslom.
Ranilović je dodao da mnogi rade u sivoj zoni, predstavljaju se kao licencirani agenti, što uopće ne postoji u domaćim propisima. Licence za rad dobivaju agencije i one zapošljavaju agente. Na tržištu se pojavljuju i suradnici u prodaji nekretnina, što je svojevrsna siva zona jer propisi ne poznaju takvog prodavatelja kao što ne postoji ni licencirani agent koji se često predstavlja da radi za 20 različitih agencija.
Broj prodanih stambenih nekretnina i dalje pada te bi ove godine mogao pasti ispod 28.000, nakon što ih je lani prodano oko 2000 manje. Godišnja prodaja nekretnina kretala se posljednjih 15 godina od rekordnih 60.000 u 2008. godini do 23.000 sedam godina poslije. Prvih osam mjeseci ove godine stranci su kupili oko 7000 nekretnina, većinom u Istarskoj županiji, gdje je registrirana svaka četvrta aktivna agencija, te u ostalim primorskim sredinama. U Zagrebu su stranci ove godine kupili samo 56 stanova. Nijemci više nisu najbrojniji kupci nekretnina na obali, pretekli su ih Slovenci.
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja tvrdi kako je izražena i domaća potražnja na tržištu nekretnina.
“Svjedoci smo porasta zaposlenosti, izraženog rasta plaća i posljedično vidimo vrlo solidan rast potražnje i za stambenim kreditima od oko devet posto”, rekao je Šaravanja.
Makroekonomski gledano, u Hrvatskoj su prisutni svi uvjeti za daljnju izraženu aktivnost na tržištu nekretnina, smatra on, za razliku od većine zabrinutih agenata. Posljednje dvije godine cijene na domaćem tržištu skočile su za četvrtinu, što nas smješta među članice EU s najbržim rastom cijena nekretnina, dok zemlje kao što su Španjolska, Luksemburg, Danska, Češka, Njemačka… bilježe pad. Talijanske su nekretnine danas jeftinije nego što su bile 2010. godine.
Članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Lana Mihaljinac Knežević kaže da je problem i u kroničnom manjku ponude, nedovoljno se gradi, a cijene novogradnje koja se stavlja na tržište nedostupne su većini građana.
“Najveći izazov hrvatskog tržišta nekretnina je manjak ponude, novogradnje je jednostavno premalo”, rekla je.
