Nakon dvije godine neslavno su propali dogovori o plastici. Kako je došlo do kolapsa?

Autor: Ana Roksandić , 07. prosinac 2024. u 08:47
Foto: Pixabay

Izgleda kako zemlje svijeta nisu uspjele postići značajan sporazum o rješavanju problema zagađenja plastikom nakon više od dvije godine pregovora.

Više od 200 zemalja okupilo se u Južnoj Koreji na pregovorima koji su trebali biti završni krug pregovora. Međutim, duboke podjele ostale su unutar grupe od gotovo 100 zemalja s “visokim ambicijama” koje zagovaraju postupno ukidanje plastike i zemalja proizvođača nafte koje upozoravaju da bi to moglo utjecati na razvoj svijeta, piše BBC.

“Cilj ovog sporazuma je okončati zagađenje plastikom, a ne samu plastiku; plastika je donijela ogromne koristi društvima širom svijeta,” rekli su pregovarači iz Kuvajta u posljednjim satima pregovora.

Brojne svjetske nacije su se 2022. složile da je potreban globalni sporazum za rješavanje problema zagađenja plastikom, posebno zbog utjecaja na morski okoliš i da taj sporazum treba biti dovršen u roku od dvije godine s obzirom na hitnost problema.

Milijarde tona plastike

Od 1950. godine, globalno je proizvedeno više od osam milijardi tona plastike, ali manje od 10 posto je reciklirano, prema procjenama Ujedinjenih naroda. To je dovelo do toga da milijuni tona plastike završe u svjetskim oceanima i morima, što predstavlja ozbiljan rizik za životinje i njihov okoliš. Za ptice, ribe i kitove plastika je posebno opasna jer ih može ozbilno ozlijediti ili usmrtiti, bilo da se u zapletu u plastični otpad ili ga pogreškom progutaju.

Plastika se također proizvodi od fosilnih goriva i trenutno se procjenjuje da je odgovorna za pet posto globalnih emisija, stoga bi napori za njezino smanjenje mogli pomoći u borbi protiv klimatskih promjena.

Sastanak u južnokorejskom gradu Busanu trebao je biti posljednji, peti krug pregovora, no nakon noćnih razgovora zemlje nisu uspjele riješiti svoje nesuglasice i tako su prekršile važan dvogodišnji rok.

“Par ključnih pitanja sprječava nas da postignemo sveobuhvatan sporazum,” rekao je predsjedavajući u pregovorima Luis Vayas Valdivieso na posljednjem danu pregovora.

Iako se raspravlja o mnogim pitanjima, ključna podjela odnosi se na Članak 6 – treba li postojati obveza smanjenja proizvodnje plastike ili se treba samo pokušati smanjiti plastični otpad povećanjem napora za reciklažu.

Grupa od 95 zemalja, uključujući Veliku Britaniju, EU države, afričke i južnoameričke zemlje, pozivaju da Članak 6 postane pravno obvezujuća obveza za smanjenje razine proizvodnje.

“Nosimo težinu očekivanja naših građana koji računaju na nas da ih zaštitimo i da zaštitimo okoliš od krize zagađenja plastikom,“ rekla je Camila Zepeda, glavna pregovaračica Meksika, koja je govorila u ime ove grupe na posljednjem sastanku.

“Moramo učiniti sve što je u našoj moći da ispunimo ovo očekivanje“, dodala je Zepeda.

FOTO: Pixabay

Suprotstavili se proizvođači nafte

Njezin govor naišao je na snažan pljesak u cijeloj dvorani, no grupa zemalja proizvođača nafte, uključujući Saudijsku Arabiju, Iran, Kuvajt i Rusiju, snažno su se usprotivile.

Potražnja za naftom u većini sektora očekuje se da će opasti od 2026. godine kako zemlje prelaze na čistije tehnologije poput električnih vozila, no plastika se smatra jednim od preostalih tržišta na kojem se ostvaruje rast. To može objasniti zašto su ove zemlje osobito zabrinute zbog bilo kakvih globalnih ciljeva za smanjenje razine proizvodnje.

“Pokušaj postupnog ukidanja plastike umjesto rješavanja problema proizvodnje plastike riskira podrivanje globalnog napretka i pogoršanje ekonomske nejednakosti,“ rekao je Salman Alajmi, delegat iz Kuvajta.

“Mislim da je politička stvarnost takva da većina zemalja na svijetu to želi – to je pozitivna stvar koju možemo izvući iz ovoga. Te zemlje ne bi trebale prihvatiti ništa manje od onoga što traže, već ih ima toliko da bi sporazum imao ogroman utjecaj na okončanje zagađenja plastikom i ta opcija treba biti na stolu“, smatra Alajmi.

Komentirajte prvi

New Report

Close