Svoje petogodišnje pridruženo članstvo u CERN-u najvećem istraživačkom laboratoriju na svijetu, na kojem je, između ostalog, otkriven Higgsov bozon i internet, Hrvatska je itekako dobro iskoristila, složni su znanstvenici koji su se okupili na Institutu Ruđer Bošković povodom 70. godišnjice osnivanja CERN-a te 5. godišnjice hrvatskog pridruženog članstva.

Vrijeme je, smatraju, da se zatraži i punopravno članstvo.

Vrijeme za novi korak
Dosadašnje članstvo domaćoj znanosti, obrazovnom sustavu, ali i gospodarstvu otvorilo je prilike o kakvima bi inače mogli samo sanjati. Osim što su domaći znanstvenici dobili pristup korištenju CERN-ove infrastrukture, kao što je Veliki hadronski sudarivač (LHC), najveći svjetski akcelerator čestica, otvorila im se i mogućnost sudjelovanja u vrhunskim svjetskim istraživanjima ali i umrežavanja s kolegama iz najboljih centara znanstvene izvrsnosti na svijetu. Domaće kompanije, s druge strane, uspjele su ugovoriti nove poslove na natječajima CERN-a.

Vuko Brigljević, nacionalni koordinator za aktivnosti CERN-a s IRB-a, kaže da smo dosadašnju suradnju iskoristili “nevjerojatno dobro”. “Hrvatska je u manje od pet godina uspjela iskoristiti sav potencijal novog pridruženog članstva”, ističe dodajući da su, s jedne strane, uglavnom mladi inženjeri i fizičari dobili radna mjesta na jako kompetitivnim natječajima CERN-a, a s druge niz domaćih kompanija dobilo je ugovore na njihovim pozivima.

“Korištenje ovih mogućnosti, koje su se otvorile učlanjenjem u listopadu 2019., postepeno je raslo, a već od 2022. godine vrijednost dobivenih radnih ugovora i ugovora s tvrtkama postiže, a lagano čak premašuje iznos hrvatske članarine od milijun švicarskih franaka, i to svake godine. Iznos je to koji, prema pravilima CERN-a, za pridružene članice predstavlja gornju granicu. Trenutačno to predstavlja i barijeru koja je neke tvrtke odvratila od pokušaja prijave na natječaje jer u ovoj fazi povrat ne može biti veći”, ističe Brigljević.

Međutim, ovi su uspjesi, smatra, jasan dokaz da imamo potencijal iskoristiti punopravno članstvo. “Vrijeme je da se taj korak i napravi”, napominje.

Punopravno članstvo bi, objašnjava, otvorilo veće mogućnosti zapošljavanja naših stručnjaka, ali i mnogo većeg, odnosno neograničenog, sudjelovanja naših tvrtki u CERN-ovim aktivnostima.

Iskustvo znanstvenika
Prilikama koje članstvo u CERN-u pruža najbolje svjedoči znanstvenik Toni Šćulac s Odsjeka za fiziku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu. U švicarskom znanstvenom laboratoriju Šćulac, s kolegama iz više zemalja, radi na razvoju potpuno novih čipova za buduću generaciju detektora čestica.

“Glavni fokus trenutačno mi je dizajn novih čipova za buduću generaciju detektora koja bi trebala startati s radom 2030. godine. Tu blisko surađujem s kolegama s FESB-a. Radimo na tome da razvijemo čipove koji će između 8 milijardi sudara protona svake sekunde znati odabrati one zanimljive u kojima se možda krije nova fizika. Ovo ljeto na CERN-u sam sudjelovao u testiranju prvih prototipova tih čipova”, kaže Šćulac dodajući da je u četiri mjeseca, koliko je ovo ljeto proveo na CERN-u, naučio više nego što bi naučio u četiri godine u uredu u Splitu.

S CERN-om surađuje i zagrebački PMF. Mirko Planinić, dekan PMF-a, kaže da je trenutačno najznačajnije njihovo članstvo u ALICE i n_TOF kolaboracijama u kojima sudjeluju u proučavanjima gvarkovsko-gluonske plazme i interakcijama neutrona s jezgrama. “Iz ove suradnje proizašla je i jedna spinoff tvrtka za proizvodnju uređaja za mjerenje malih struja pri visokom naponu”, napominje.

Pored znanstvene, tehnološke i gospodarske uloge CERN, napominje, ima i važnu obrazovnu ulogu. Primjerice, kroz “National Teacher Programme” nastavnici fizike obrazuju se, teorijski i praktično, za izvođenje fizike u osnovnim i srednjim školama.