Konjuktura u graditeljstvu temelji se na investicijama u infrastrukturne i druge javne objekte u sklopu javne nabave, obnove potresom pogođenih županija, te radova na izgradnji ili rekonstrukciji objekata u turizmu i drugih investicija u gospodarske objekte privatnog sektora.
Povećana potražnja za izvođenjem radova privukla je konkurenciju iz inozemstva, povodom čega moramo dosta pažnje posvetiti uređenju uvjeta na tržištu. S obzirom na prijedloge koje komuniciramo putem HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, istaknuo bih dio rješenja koja želimo ostvariti u 2025., a koja bi dala vjetar u leđa domaćem graditeljstvu.
Nelojalna konkurencija
Svjedoci smo sve većeg sudjelovanja u postupcima javne nabave radova od strane kompanija iz trećih zemalja. Hrvatska je kao članica EU otvorena za tržišno nadmetanje, ali ono se mora voditi pod istim uvjetima za sve. Obzirom na učestalije slučajeve znatno nižih cijena koje nude strane kompanije, a koje s obzirom na udaljenost sjedišta i sve logističke troškove morale biti nekonkurentne, otvoreno je pitanje strukture njihova prihoda u vidu subvencija matične države.
Podsjećamo da je Zakon o javnoj nabavi načelno, u članku 289. st. 6., slučaj niske cijene zbog državne potpore definirao kao razlog za odbijanje ponude. Prema našim informacijama, u praksi se ta odredba nikad nije primijenila. Upravo je ovih dana donesena presuda Suda EU u predmetu Kolin, koja predstavlja izvor prava za reguliranje sudjelovanje izvođača iz trećih zemalja.
Pred domaćim javnim naručiteljima je značajna zadaća da postupke propisuju na način koji će onemogućiti nelojalnu konkurenciju.
Dosljedna primjena KU-a
Kolektivni ugovor za graditeljstvo jedan je od pionira socijalnog pregovaranja partnera u gospodarskim granama u RH. Zalažemo se za kontrolu poštivanja kolektivnog ugovora od strane nadležnih državnih organa, a po mogućnosti i tijela drugih socijalnih partnera. Očekujemo da će se u 2025. provesti u praksi zakonska odredba prema kojoj će gospodarski subjekt koji ne primjenjuje kolektivni ugovor, posebice u pogledu isplate ugovorene plaće, biti isključen iz postupka javne nabave radova.
Osnove za isključenje
Poštivanje Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, čija je primjena proširena na cijeli sektor graditeljstva, temeljna je pretpostavka ravnopravne tržišne utakmice. Do sada se taj uvjet, iako predviđen u fakultativnim razlozima isključenja u Zakonu o javnoj nabavi, uopće ne primjenjuje, što pogoduje značajnoj poreznoj evaziji i povredi prava radnika na odgovarajuće doprinose posebice za mirovinsko osiguranje.
Prijedlozi za implementaciju ove zakonske odredbe idu u više pravaca, prema Državnom inspektoratu, Poreznoj upravi i Sindikatu graditeljstva Hrvatske.
Ustupanje resursa – formalizam
Odredba članka 273. (Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata) nesposobnim natjecateljima omogućava fiktivno dokazivanje ekonomske, financijske, stručne i tehničke sposobnosti putem fiktivnih izjava o ustupanju resursa te time omogućava da se zaobiđu svi uvjeti koje je naručitelj propisao u pogledu navedenih sposobnosti. U postupku nadmetanja često nisu nedvojbeno utvrđena pravila kojima se utvrđuje sposoban ponuditelj koji vlastitim resursima može izvesti radove koji su predmet javne nabave.
Izuzetno niska ponuda
U zakonu nije uređen postupak utvrđivanja primjerene cijene izvođenja radova ispod koje ne bi trebalo prihvaćati ponudu, a ustupanje radova po cijeni koja je niža od stvarnih troškova pogubno je za hrvatsko gospodarstvo, te se u pravilu fiktivnim dokazima ili obrazloženjima ponuditelja-naručitelja dovodi u obvezu prihvaćanja ponuda za koje je razvidno da nisu realne.
Zabrana naknadnog mijenjanja dokaza o sposobnosti Odredba članka 263. st. 2. omogućava ponuditeljima da nadopune ili objasne dokumente zaprimljene s ponudom te otvara mogućnosti zlouporabe, jer se temeljem iste nepravilne ili nepotpune ponude pretvaraju u pravilne. Navedena odredba dovodi u pitanje pravnu sigurnost ponuditelja u javnoj nabavi.
Uključivanje Posebnih uzanci
Postojećom odredbom članka 219. praktično je isključena primjena trgovačkih običaja (uzanci). Kako su za područje graditeljstva osuvremenjene nove Posebne uzance o građenju, te su iste objavljene u NN 137/2021, potrebno je izmijeniti spomenutu odredbu zakona u pravcu uključivanja uzanci u javnu nabavu. Ovo smatramo važnim dodatno iz razloga što su u području javne nabave radova velike vrijednosti Uzance izvorna relevantna regulativa ugovora o građenju.
O radovima male vrijednosti
U odnosu na države članice EU, hrvatski poslodavci u graditeljstvu nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju jer nisu doneseni propisi koji podrobno uređuju ustupanje građevinskih radova, osim Pravilnika o javnoj nabavi radova obnove od potresa. Naime, u mnogim državama članicama postoje nacionalni propisi koji uređuju samo ustupanje radova do europskih pragova. Takvim zakonom moglo bi se transparentnije urediti postupak javne nabave radova sukladno dobrim praksama zapadnoeuropskih država.
Zakon o obveznim odnosima
Izmjenama zakona (članaka 626. i 627.) potrebno je urediti pravo na razliku u cijeni u slučaju povećanja cijena troškova građenja, i to u pogledu jasnijeg određivanja polaznog vremena za praćenje rasta troškova, tako i preciznijeg definiranja primjene rasta troškova s obzirom na ugovorenu vrstu cijena, tj. razlika u cijeni kod ugovaranja jediničnih cijena ili kod ukupno ugovorene cijene. Pored toga potrebno je ograničiti raspon rizika kod ugovaranja klauzule fiksna cijena na +- 3 %, u odnosu na važećih 10%. Rizik od 10% povećanja troška nerazuman je i negativan za gospodarstvo. Postojeće zakonske norme tu ostavljaju značajne nedoumice na štetu izvođača radova.
Izmjena i dopuna Pravilnika o obliku i sadržaju zadužnice Zadužnica u poslovnoj praksi pokazuje se kao pretjeran i nerazmjeran oblik osiguranja u odnosu na stvarni rizik te neopravdano favorizira vjerovnika, tj. imatelja zadužnice u odnosu na izvođača radova kao izdavatelja. Zadužnica omogućava vjerovnicima nesmetano raspolaganje sredstvima izvođača na računima u banci, bez obzira ima li to raspolaganje osnove u nekom stvarnom dospjelom potraživanju prema izvođaču. Predlaže se, bez diranja u ovršni zakon, odgovarajuća promjena obrasca zadužnice u cilju da se u istu upisuje svrha njenog izdavanja, što bi smanjilo njenu apstraktnost, te dalo veću pravnu sigurnost izvođaču radova.
Strukovno obrazovanje
Sistemi obrazovanja gdje je znatno manje učešće praktičnog dijela obuke imaju za posljedice da je ulazak u profesionalni radni odnos teži, njihove poveznice sa svijetom privređivanja su slabije. Dualni sistem strukovnog obrazovanja primjenjuje se u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Danskoj i Nizozemskoj uz neznatne modifikacije. Dualni sistem uživa internacionalno veliki ugled i služi kao primjer drugim zemljama koje reformiraju sustav strukovnog obrazovanja.
Dualni sistem osigurava blisku povezanost i optimalnu zastupljenost teoretskog i praktičnog obrazovanja. Obrazovanje se održava u strukovnim školama i u poduzećima i obrtima. Vjerujemo da bi se navedenim promjenama regulative i prakse ostvarili pozitivni gospodarski trendove u graditeljstvu u 2025.
* Sadržaj omogućio Radnik
