Godina na izmaku bit će četvrta uzastopna s iznadprosječnim stopama gospodarskog rasta Hrvatske u usporedbi s ostatkom Europske unije. Višegodišnji niz solidne dinamike rasta BDP-a praćen je stabilnim javnim financijama i silaznom putanjom javnog duga mjerenog udjelom u BDP-u. Tome je u proteklih nekoliko godina značajno prisnažilo i uspješno povlačenje europskog novca za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) na kojemu počiva znatan dio (rasta) investicija. Tri globalno vodeće rejting agencije nedavno su sve to honorirale; Hrvatska je kreditnim rejtingom promaknuta iz B u A ligu.

I unutar “A” ranga ima dosta stepenica. Standard & Poor’s i Fitch Hrvatsku su na prvu od tih stepenica (A-) smjestili u rujnu, dok je Moody’s isto učinio u studenome podižući joj ocjenu za dva stupnja odjednom (na A3). Predvladavajuće je mišljenje da daljnji uspon traži veće napore za kvalitativne iskorake, nešto kao zadnji kilometri u maratonu: obično su i najteži za prevaliti.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković koristi svaku priliku da naglasi koliki je uspjeh dosegnuti “A”. To je, doduše, s obzirom na ekonomske pokazatelje koji se pritom obično važu bilo očekivano.

Brojke izgledaju dobro. Tako su analitičari Raiffeisen banke nedavni osvrt na gospodarska kretanja u Hrvatskoj naslovili s “Too good to be true!?”. Uz ostalo, istaknuli su da “kratkoročni i srednjoročni izgledi ostaju povoljni unatoč izazovnom i nepredvidivom globalnom okruženju, što je i najveći rizik za relativno optimistična očekivanja”.

Prema najnovijim projekcijama Vlade, ova bi se godina trebala zaključiti rastom BDP-a od 3,6 posto (druga najviša očekivana stopa u EU), a dogodine se računa s usporavanjem, ali na i dalje vrlo solidnih 3,2 posto.

Inflacija još iznad prosjeka EU

Prosječna inflacija trebala bi se spustiti s 3 na 2,7 posto prema domaćem indeksu potrošačkih cijena. Prema harmoniziranom indeksu (HICP), koji se koristi u usporedbama s drugim članicama Unije, inflacija je nešto viša, a Europska komisija Hrvatskoj predviđa usporavanje s ovogodišnjih 4 na 3,4 posto. To znači još jednu godinu osjetno bržeg rasta opće razine cijena u odnosu na očekivani prosjek eurozone (2,1%) i EU27 (2,4%).

I projekcije rasta zaposlenosti zadržavaju se oko tri posto. U odnosu na donedavne prognoze BDP-a, slika je nešto povoljnija, a time očekivane stope rasta ostaju osjetno iznad prosjeka EU (1,5%) i eurozone (1,3%).

Glavni zamašnjak ostaje domaća potražnja, ponajprije osobna potrošnja i tzv. bruto investicije u fiksni kapital. I kod tih sastavnica BDP-a računa se s usporavanjem realnog rasta (investicije s 9,4 na 4,1 posto, osobna potrošnja s 5,7 na 3,7). Ali dotok europskog novca, naročito u okviru NPOO-a, i dalje je snažna podrška ulagačkim aktivnostima, kao što je to rast raspoloživih dohodaka za potrošnju. Uz prilično snažna povećanja plaća, rastu potrošnje u novije vrijeme pridonosi i pojačano potrošačko kreditiranje, a kod dijela stanovništva tu su i dohoci od (turističke) rente.

Inozemna potražnja pod jačim je utjecajem prigušenog gospodarskog rasta EU i glavnih vanjskotrgovinskih partnera RH. U Ministarstvu financija za 2025. očekuju znatno usporavanje rasta uvoza roba i usluga (sa 4,7 na 3,4%) uz istodobno ubrzanje na strani izvoza (sa 0,4 na 2,6%). To je ujedno i jedna od uzdanica u predviđanju još jedne godine rasta iznad tri posto.

Glavni rizici – geopolitički

Posljednjih godina makroekonomski okvir na kojemu se temelje i proračunski planovi uglavnom se na kraju pokazao konzervativnim. No, ovaj put i u Vladi naglašavaju da u smislu rizika za putanju gospodarskog rasta i inflacije blagu prevagu imaju oni negativni, u prvom redu zbog vanjskog okruženja. Osim geopolitičke napetosti vezane uz sukobe u Ukrajini i na Bliskom istoku, to podrazumijeva i neizvjestan smjer buduće američke politike, snaženje međunarodne konkurencije veće od očekivanog, kao i dvojben daljnji tijek normalizacije uvjeta financiranja poslovnih subjekata.

Određene rizike može potencirati i jače slabljenje eura u odnosu na američki dolar ili cjenovni šok na tržištima primarnih sirovina, što u kratkom roku može iznova dovesti do pritisaka na rast cijena. Uza sve, među domaćim negativnim rizicima u Vladi naglašavaju strukturna ograničenja radne snage, promjene ponašanja turista u turističkom sektoru te srednjoročnu ranjivost tržišta nekretnina u uvjetima ipak viših kamatnih stopa.

Nasuprot tome, za dinamiku osobne potrošnje kratkoročno bi pozitivan rizik moglo biti potencijalno povoljnije kretanje raspoloženja sektora kućanstava i ponovno intenzivnije korištenje financijske poluge. Isto vrijedi i za pozitivnija (od očekivanih) kretanja na tržištu rada te moguće jače prelijevanje reforme plaća u javnom sektoru na privatni, s tim da u Vladi priznaju da “izraženije ubrzanje rasta troškova rada može u srednjem roku dovesti i do ugrožavanja konkurentnosti”.

Šonje: Sve izgleda uredno i fiskalno odgovorno: deficit ostaje ispod 3% BDP-a, a omjer javnog duga i BDP-a nastavlja se smanjivati urednim tempom.

Uska grla u građevinarstvu?

Kao rizike ostvarenja prognoziranog rasta hrvatskog BDP-a i Europska komisija navodi mogućnost većih povećanja plaća od očekivanih te moguća ograničenja ponude u turizmu, što bi moglo povećati pritiske na cijene i naštetiti konkurentnosti izvoznika. Isto tako, potencijalna uska grla u opskrbi u građevinarstvu mogla bi usporiti apsorpciju EU fondova, upozoravaju u Komisiji podsjećajući i na nedostatak radne snage unatoč sve većem priljevu radnika iz zemalja izvan EU-a.

I u prognozama na razini EU i europodručja podcrtavaju se povećana nesigurnost i negativni rizici. Rat Rusije protiv Ukrajine i intenziviranje sukoba na Bliskom istoku predstavljaju prijetnju za europsku energetsku sigurnost, a daljnje jačanje protekcionističkih mjera trgovinskih partnera moglo bi poremetiti globalnu trgovinu i time negativno utjecati na izrazito otvoreno gospodarstvo Europske unije.

U Europskoj komisiji navode i kako bi se na domaćem planu, zbog političke nesigurnosti i strukturnih izazova u proizvodnom sektoru, moglo nastaviti slabljenje konkurentnosti Unije, što bi opteretilo rast i tržište rada. Uza sve, nastavak rasta dodatno bi mogla otežati kašnjenja u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost.

Rizik kašnjenja očito se ne adresira na Hrvatsku, barem kad je riječ o dosadašnjem tempu ispunjenja zadanih ciljeva i isplata. S već pet isplaćenih tranša (ukupno 4,5 milijarda eura) Hrvatska se svrstava među “odlikaše”.

Zvonimir Savić, premijerov posebni savjetnik i glavni koordinator provedbe NPOO-a, često naglašava kako smo u provedbi na 100 posto ispunjenja obveza, što dosad znači svih 157 reformi i investicija. Dio ekonomista, doduše, smatra da bi se o dometima reformskih ciljeva i ulagačkih projekata u okviru NPOO-a dalo raspravljati, barem u smislu njihova utjecaja na povećanje produktivnosti i potencijala rasta kad za dvije godine presuši taj izvor europskog novca.

Među ekonomistima i poslodavcima postoje određene zadrške i oko prognoziranog realnog rasta BDP-a u idućoj godini, i oko očekivanog nastavka rasta zaposlenosti i plaća. Tako primjerice u Raiffeisen banci dogodine prognoziraju usporavanje stope rasta BDP-a na 2,9 posto. Nešto manja očekivanja od Vladinih imaju i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, posebice kad je riječ o rastu zaposlenosti i plaća.

‘Too good to be true’

“Sve izgleda uredno i fiskalno odgovorno: deficit ostaje ispod tri posto BDP-a, a omjer javnog duga i BDP-a nastavlja se smanjivati ne odveć brzim, ali možemo reći urednim tempom. Pad omjera s očekivanih 57,4 posto BDP-a na kraju 2024. na 56 posto iduće godine izgleda izvrsno”, konstatira Velimir Šonje u osvrtu na Ekonomskom labu.

Međutim, oko dosta toga ima primjedaba i zadrški. Uz pretpostavljeni gospodarski rast i inflaciju mjerenu deflatorom BDP-a od 3,7 posto (puni postotni iznad očekivanog rasta potrošačkih cijena) proizlazi da nominalni BDP ne može prijeći stopu rasta od 7 posto, a prema prijedlogu proračuna od socijalnih doprinosa planira se 11 posto više prihoda. “Iza te ambiciozne pretpostavke leže one o daljnjem rastu prosječne (bruto) plaće po stopi od oko 8 posto i broja zaposlenih po stopi od tri posto. Obje stope su pretjerane”, smatra on.

Rast plaća je praktički zaustavljen od proljeća ove godine, podsjeća, pa će i uz efekt prijenosa više razine na kraju ove u sljedeću godinu teško prijeći 6 posto. Isto tako, primjećuje kako stopa rasta zaposlenosti istovjetna onoj realnog BDP-a znači da Vlada računa (i miri se s time) da više nema rasta produktivnosti rada, sugerirajući da će se napetost na tržištu rada nastaviti i da poslodavci unatoč izostanku rasta produktivnosti neće imati izbora nego plaćati radnike znatno više, smanjujući pritom dobit i investicije.

Sve u svemu, za njega je pravo pitanje “je li bilo mudro zasnovati proračun za 2025. na stopi rasta iznad tri posto kada postoje veliki rizici za rast, kada se ne očekuje rast produktivnosti, i kada i sama Vlada (razborito) priznaje da gospodarski rast više ne može počivati na ekspanziji domaće agregatne potražnje u mjeri u kojoj je to bilo proteklih godina”.

Porezne novine i kontroverze

Kad je riječ o porezima, proračunski planovi o 7,3 posto većim prihodima od poreza uglavnom se smatraju realnim. Efekti promjena u poreznom sustavu koje na snagu stupaju početkom iduće godine (i) ovaj su put značajniji u području lokalnih poreza.

Najviše kontroverzi, očekivano, izazvalo je uvođenje poreza na nekretnine koje ne služe stalnom stanovanju transformacijom lokalnih poreza na kuće za odmor, kao i nova pravila paušalnog oporezivanja kratkoročnog (turističkog) najma s ciljem ujednačavanja njegova poreznog tretmana s dugoročnim najmom.

U okviru daljnjeg poreznog rasterećenja rada odskora se povećava osobni odbitak s 560 na 600 eura, čime se podižu i osobni odbici za uzdržavane članove i invalidnost. Povećava se i iznos određenih neoporezivih primitaka poput otpremnina, naknada za odvojeni život ili nagrade za radne rezultate. Istodobno, smanjuju se maksimalne visine niže i više stope poreza na dohodak, a novost je i 5-godišnje oslobođenje od plaćanja tog poreza u cilju poticanja povratka hrvatskih državljana koji su u inozemstvu boravili najmanje dvije godine.

Poslodavce pak čeka ukidanje 5-godišnjeg oslobođenje od obveze doprinosa za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenika do 30 godina. No, to će vrijediti samo za nove zaposlenike, neće se eliminirati stečena prava. Na snazi i nadalje ostaje oslobođenje od zdravstvenog doprinosa na plaću radnika koji se prvi put zapošljava (bez staža) do jedne godine. Konačno, s prvim danom iduće godine malim se poduzetnicima prag za ulazak u sustav PDV-a podiže s 40 na 50 tisuća eura, što je jedan od viših iznosa tog praga u EU.