Novi-stari američki predsjednik želi okrenuti naglavačke, ili barem presložiti, svijet trgovine, kapitala i radne snage. Skovan je i termin trumponomics. Dakle, ‘trumponomija’. Očito je da je ishod američkih izbora značajno utjecao na poglede čelnika najvećih hrvatskih kompanija, ali i krovnih udruga po sektorima, prema nadolazećoj godini.
Manji broj njih u svemu tome vidi i priliku, a kao jedan od rijetkih dobitnika uz zagovornike digitalnih valuta nameće se i vojna industrija. Da li će i biti tako? Ako ni globalizacija nije bila potpuna i neke je ipak zaobišla, neće ni deglobalizacija o kojoj smo čitali još i prije pandemije, mada će svakako (poprimi li značajnije razmjere) testirati neka savezništva, trgovinske odnose i Uniju.
Logično je da 2025. i nova, nepredvidiva administracija na čelu najveće svjetske ekonomije mora zabrinuti svakoga, pa dijelom i vodeće hrvatske kompanije koje su trenutačno u dobitničkoj poziciji. Izvoz im lijepo raste, zahvaćaju sve udaljenije krajeve svijeta, sve više se priča o pozicijama na EU tržištu, a sve manje o regiji, gdje manja platežna moć kupaca ne predstavlja jedini, čak ni najveći problem.
I nekako se najviše čini da će 2025. biti godina brzih reakcija, pametnog poslovanja i dobrih upravljanja unutarkompanijskim procesima. Šire gledano, možda nas neki Trumpovi potezi natjeraju da konačno preokrenemo neke bolne trendove, kao u proizvodnji hrane ili dramatičnom tehnološkom zaostajanju. Trgnemo li se, još bismo mu na kraju mogli biti i zahvalni.