Svih 20 banaka u Hrvatskoj je u prva tri tromjesečja poslovalo s dobiti, a ona je, prema podacima najnovijim nerevidiranim privremenim podacima koje je prikupila i analizirala Hrvatska narodna banka, ukupno iznosila 1,2 milijarde eura. U odnosu na isto lanjsko razdoblje, kada je, radi primjene antiinflacijskih mjera Europske središnje banke i HNB-ovog plaćanja kamate na višak likvidnosti, postignut izvanredan 90-postotni rast dobiti banaka u odnosu na 2022., dobit banaka je i u ovoj godini nastavila rasti, no zbog visoke usporedne baze ipak s nešto nižom stopom od 10 posto.

Visoka kapitaliziranost

HNB-ovi podaci pokazuju da je najveću dobit iskazala Zagrebačka banka, gotovo 381 milijun eura s rastom od 10 posto, te Privredna banka, koja je ostvarila nešto više od 284 milijuna eura dobiti s rastom od 14,8 posto. Slijede, no s osjetno nižom stopom rasta dobiti, Erste&Steiermärkische banka (187 mil.), OTP (123 mil.), RBA (83 mil.), te državni HPB (61 mil), koji je od većih banaka jedini zabilježio pad dobiti, za oko 6 posto.

Pokazatelji profitabilnosti, prema HNB-om komentaru, povećali su se u odnosu na vrijednost s kraja 2023. Prinos na imovinu (ROA) podigao se s 1,8 na 2 posto, a prinos na kapital (ROE) s 15,5 na 17,6 posto.

Ukupni kamatni prihodi banaka od početka godine do kraja rujna povećali su se za 24 posto, na 2,4 milijarde eura, a rasli su istodobno i kamatni rashodi, za gotovo 87 posto, na 639,8 milijuna eura.

U HNB-u konstatiraju kako su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim razinama, a stopa ukupnog kapitala iznosi 23 posto. Sve kreditne institucije, ističu u središnjoj banci, imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto. Sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 232,6 posto. U odnosu na kraj 2023., ukupna imovina banaka se povećala za 4,3 posto, na 81,9 milijardi eura.

Pad NPL-ova

HNB u komentaru ističe i da su se ukupni krediti i predujmovi u prva tri tromjesečja povećali u usporedbi sa stanjem na kraju 2023. godine za 2,7 milijardi eura ili 4,2 posto, a rast kreditiranja pritom se bilježi u gotovo svim sektorima, a osobito su rasli krediti kućanstvima, te drugim kreditnim institucijama i središnjim bankama, što je, dodaju, djelomično neutralizirano smanjenjem visokolikvidnih sredstava, odnosno sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju.

Neprihodujući krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se prema HNB-ovim podacima za 0,6 posto, najviše u portfelju kredita nefinancijskim društvima, dok su u portfelju kućanstava porasli.

Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prva tri tromjesečja 2024. smanjio se u odnosu na kraj 2023. i iznosio je 2,5 posto, a pritom se po ocjeni središnje banke, kvaliteta kredita dvama najvažnijim institucionalnim sektorima nastavila se poboljšavati. Udio NPL-ova kod nefinancijskih društava smanjio se tako s 5,1 na 4,8 posto, a kod kućanstava s 4,2 na 4 posto.